Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Zmajevi, zmajke i zmajčad“: Zašto su bajke više od istine

Kad se spoje znanje o bajkama pisca za decu Rastislava Durmana i ilustracije Dobrosava Boba Živkovića, i to na zmajevsku temu, dobije se nova knjiga za malu i veliku decu „Zmajevi, zmajke i zmajčad“, koju je nedavno objavila izdavačka kuća Laguna. Sa upozoravajućom napomenom da „greše svi koji misle da su bajke samo za mališane – ko prestane da čita bajke, zaboraviće da je bio dete“, nova Durmanova knjiga našla se u Maloj Laguni kao zbirka 14 bajki iz evropskih zemalja.

Priče o zmajevima prate ljude od kada je sveta i veka. Reč je o univerzalnom složenom simbolu, kombinaciji zmije i ptice kao simbiozi materije i duha. Njihov prvobitni status dobrotvorstva i poistovećivanje sa bogovima neba i njihovim zemaljskim izaslanicima – carevima i kraljevima – u najvećoj meri sačuvan je uglavnom na Dalekom istoku, gde zmajevi simbolizuju natprirodnu moć, mudrost, snagu i skriveno znanje. Na Zapadu i u monoteističkim religijama borba protiv zmaja je simbol pobede nad zlom i silama tame, a u nekim tumačenjima zapadnih antropologa označava i borbu sa teškoćama koje valja savladati da bi se zadobila blaga skrivenih znanja ili vladanje samim sobom. Izbavljenje devojke od zmaja, što je čest motiv u narodnim bajkama, prema istim tumačenjima je pobeda čistih nad mračnim silama.

Miladin Ševarlić i Miodrag Zupanc u ovdašnjoj kultnoj knjizi „Šta je šta“, koju je oslikao Dragan Bosnić, tvrde da se zmajevima „čini velika nepravda jer se često brkaju sa aždajama“. Prema njihovoj verziji, aždaje su zle, a zmajevi dobri, štetu mogu da nanesu samo ako se zaljube u neku devojku ili ženu. Kako god, zmajevi su i danas snažna inspiracija od knjiga i video-igrica do filmskih, ne samo animiranih, storija. Planetarni ekspert za fantastiku, mitologiju, strip i animaciju Nil Gejmen je jasan: „Bajke su više od istine: ne zato što nam govore da zmajevi postoje, već zato što možemo da ih pobedimo.“

Od svih ovih zmajevskih teorija mnogo toga ima i u ovoj knjizi manje poznatih bajki, koje je Rastislav Durman odabrao iz narodne tradicije Estonije, Ukrajine, Bukovine (nalazi se na granici između Ukrajine i Rumunije), Mađarske, Češke, Slovačke, Grčke (gde zmajevi imaju i slavnu antičku predistoriju), Turske, Jermenije. Tu su i bunjevačka verzija zmajske bajke sa severa Bačke, romska bajka sa Balkana bez preciznije lokacije, kao i dve bajke iz Nemačke od kojih je jedna preuzeta iz zbirke narodnih priča „Bajke iz nemačke šume“, koju je 1912. objavila Engleskinja Margaret Arn Neg.

Svi zmajevi, njihove porodice i rodbina iz ovih bajki, u kojima nisu obavezno i glavni „negativci“, imaju svoje lokalne i nacionalne specifičnosti i navike, baš kao i kraljevi, prinčevi, sultan i njegovi sinovi, lovci i razni hrabri momci, uključujući studente, sa kojima ova čudesna mitološka bića dele megdan i avanture. Sve te „evropske zmajeve“ povezuje svet magije, odvažnosti i ljubavi. Sve to u kratkim crtama Rastislav Durman objašnjava u uvodu u svaku od bajki u kojima kroz fusnote duhovito komentariše likove i događaje u glavnoj priči.

„Pisanje tih komentara me je najviše zabavilo u radu na ovoj knjizi. Pronalaženje i prevod bajki je rudarski posao, iako se motivi često ponavljaju i prenose u različitim kulturama u drugačijim kombinacijama. Odlučio sam se da u ovoj knjizi o zmajevima budu samo evropske bajke jer je to kulturni kod koji poznajem, reč je ipak o jedinstvenom kulturnom prostoru. Ne poznajem dovoljno kulturu Dalekog istoka da bih se upustio u avanturu sa kineskim zmajevima ili zmajevima iz drugih delova Azije“, kaže Rastislav Durman.

On je u svet bajki, kako sam objašnjava, ušao zahvaljujući jednom od tri pokušaja da magistrira na književnosti – dopale su mu se kad je počeo da ih proučava kao temu za magisterijum. Rastislav Durman najavljuje da posle bajki o zmajevima u Laguni treba da usledi i knjiga o vešticama.

Autor: Jelena Tasić
Izvor: Danas

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844