Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Živojin Petrović: U sadašnjosti mi je ipak najlepše

Pisac Živojin Petrović ne prestaje da fascinira pričama iz naše prošlosti! Ovoga puta je za čitaoce pripremio knjigu „Ratnik sunca“ o zaboravljenom naučnom divu, profesoru dr Branku Laloviću. Knjiga je autentično svedočanstvo o čoveku koji je otvorio dotad nepoznata vrata nauke i tehnike, ali i o tome kako naše društvo nije imalo dovoljno znanja i hrabrosti da zakorači kroz njih.
Živojin Petrović: U sadašnjosti mi je ipak najlepše - slika 1
Profesor dr Branislav Branko Lalović (1928–1988) bio je zapaženi nuklearni fizičar Instituta „Boris Kidrič“ u Vinči. On je još davnih 70-ih godina prošlog veka, među prvima u Jugoslaviji, započeo značajna istraživanja o alternativnim izvorima energije, te je nakon vrlo uspešnih eksperimenata postao jedan od najpoznatijih svetskih stručnjaka na polju sunčeve energije.

Kakva je bila Lalovićeva sudbina?

Profesor Lalović, čovek koji je bio najbliži Suncu i koji je domaću, ali i svetsku javnost prvo zasenio svojim idejama, projektima kao i odlučnom borbom protiv dominacije onoga što je prirodi i čoveku tuđe, na zaprepašćenje javnosti prisilno je penzionisan preko noći, i to u trenutku kad je bio na vrhuncu svoje umne, naučne i duhovne snage i moći, napunivši tek 57 godina. Odmah zatim, Branko Lalović, vrsni naučnik u naponu stvaralačkih mogućnosti, glas naroda i razuma, snažan kao stena i zdrav kao dren, baš kakvi su mu bili i svi dugovečni preci, iznenada, pod veoma čudnim okolnostima, oboleva od tada neizlečivog raka krvi, galopirajuće leukemije koja ga je primorala da ostavi sve na pozornici u čudu i bolu, i prebrzo napusti ovaj svet.

Kako birate ličnosti o kojima ćete pisati? Šta Vas kao pisca najviše fascinira u njihovim karijerama?

Pišem ono što volim i volim ono što pišem. Naše društvo i istorija prepuni su zaboravljenih značajnih ličnosti, velikana i umova koje, nažalost, najviše spominjemo i slavimo tek kada ih nema, kada ih neko izvuče iz tamne arhivske riznice, dok za njihovog života skoro da ne obraćamo pažnju na njihove izume, razmišljanja i dostignuća. Samo su dela merilo uspešnosti i nešto što ostavlja trag. Iza profesora Lalovića su zaista ostala velika dela.

Gde pronalazite sve te priče koje zatim pretočite u knjigu?

Priče su svuda oko nas, ali i u nama, samo ih treba ugledati i prepoznati. Vrlo je važno da slušate, ali i osluškujete, jer katkad će vam se neka, možda na prvi sluh, bezazlena informacija, događaj ili slika, pretočiti u sjajnu priču, u mom slučaju – knjigu.

Kao strastveni sakupljač neverovatnih priča iz naše prošlosti, da li ste svesni da ih na neki način oživljavate?

Biće mi neizmerno drago ukoliko ova vaša topla tvrdnja bude pripisana i knjizi „Ratnik sunca“ o profesoru Laloviću, čije „oživljavanje“ lika i dela mi nije toliko važno zbog njega samog, već više zbog nas, kao još jedno upozorenje da je mnogo bitnije i značajnije poštovati, ceniti i vrednovati ljude i njihova dela dok su živi i stvaraju, pre nego što se presele u večna lovišta.
Živojin Petrović: U sadašnjosti mi je ipak najlepše - slika 2
Pišete o ljudima koji su zaboravljeni. Namerno ili slučajno su ostali u prošlosti?

Mislim da oni ostaju „ispod radara“ više zbog nemarnog nego namernog odnosa prema tim ljudskim gromadama. U poslednje vreme, kako zbog pojačanog interesovanja javnosti tako i zbog užurbane digitalizacije koja nam omogućava da pristupimo starim i zaboravljenim knjigama, dokumentima i arhivskoj građi, čini mi se da intenzivnije skidamo prašinu sa njih i iznosimo značajne priče i skrajnute umove na svetlost dana.

Da imate mogućnost da živite u drugom veku, državi, među naučnicima, ljudima koji su doprineli čovečanstvu – gde biste i sa kim bili?

Bio bih na nekom brodu sa profesorom Mihailom Petrovićem – Mikom Alasom, istraživali bismo predele naše planete gde čovečja noga nije kročila, raspravljao sa njim o ribarenju, kosmosu, matematici, pretečama robota, ali i ogovarali našeg dragog prijatelja profesora Milutina Milankovića, koga supruga nije pustila da krene sa nama u tu pustolovinu.

Toliko Vam je lepo u našoj prošlosti?

U prošlosti mi je zanimljivo, dok mi je u sadašnjosti ipak najlepše.

Kako biste opisali sebe kao pisca?

Pisac potekao iz doba korone koji još uvek nije doživeo čari Beogradskog sajma knjiga.

Možda će neko jednoga dana da napiše knjigu o Vama...

Ako sam bar jednog čitaoca osnažio, usrećio i motivisao, odnosno podstakao na neko lepo, kreativno i pozitivno delo, ja sam onda svoju misiju kao pisac ispunio.

Autor: Milena Krstajić
Izvor: Informer

Autor: Živojin Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Živojin Petrović

Živojin Petrović

Živojin Žika Petrović rođen je u Beogradu 1969. godine. U ranoj mladosti pokazuje interesovanje za elektroniku i kibernetiku, a već sa 18 godina registruje samostalnu delatnost, kao svoje dopunsko zanimanje, i osniva servis za popravku TV, audio i video tehnike. Osnovao je firmu „Processor Commerce“, izdavačku kuću „GSM Public“ i prvi srpski časopis namenjen telekomunikacijama – „Mobilni magazin“, a zatim i „e magazin“, izdanje usmereno ka polju savremenih komunikacija, digitalne ekonomije i finansija. Osnivač je prve i jedinstvene u Srbiji, obrazovne i neprofitne TV stanice Srpska naučna televizija, koja je u saradnji sa kompanijom United Media, krajem 2018. godine prerasla u regionalni kanal nauke i umetnosti Brainz TV, čiji je direktor i glavni i odgovorni urednik.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844