Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Ženski pogled iza trona – Filipa Gregori

Nazivaju je „kraljicom istorijskog romana“ jer više od dve decenije uspeva da svojim pisanjem i stručnim uvidom krajnje uverljivo oslika zbivanja na engleskom srednjevekovnom dvoru, naročito likove žena iz dinastija Plantageneta i Tjudora.
Ženski pogled iza trona – Filipa Gregori - slika 1
Engleska istoričarka i spisateljica Filipa Gregori, dobitnica više nagrada za književnost, proslavila se romanima o engleskim dinastijima Plantageneta i Tjudora, o Ratovima ruža, o dvorskim spletkama, državnim zaverama i verskim sukobima tog vremena, i intimnim portretima slavnih, ali i manje poznatih stvarnih ličnosti koje su ostavile traga u srednjevekovnoj Engleskoj.

Posebno usmerena na vladavinu Henrija Osmog, kao vrsni poznavalac tadašnjih društvenih i političkih okolnosti, izuzetno živo je prikazala njegovih šest kraljica, sa svim strastima, slabostima i strahovima koji su ih opsedali, ali je pokazala i koliko su umele da budu jake, plemenite i mudre u vremenima kad ženama mnogo toga nije bilo dopušteno, a put do krune se često vodio – ka gubilištu. Knjiga „Ukroćena kraljica“ govori o poslednjoj od njih, učenoj, hrabroj i nezavisnoj Katarini Par, reformatorki koja je bila omiljena u naarodu, ali je stekla smrtne neprijatelje na dvoru, i nedavno je objavljena na srpskom u izdanju Lagune.

Filipa Gregori je radila je kao novinar u pisanim medijima i na radiju Bi-Bi-Si, i do danas sarađuje sa mnogim časopisima i magazinima. Doktorirala je književnost 18. veka na Univerzitetu u Edinburgu, a od 1987. napisala je više od pedeset romana, mnoge kratke priče i nekoliko knjiga za decu. Živi sa porodicom na maloj farmi u severnoj Engleskoj, piše, i vodi humanitarnu organizaciju „Gardens for Gambia“ koja pomaže školama i siromašnim mališanima u ovoj afričkoj državi.

Vaši istorijski romani o Tjudorima i drugim britanskim kraljevskim dinastijama, koji su dosad ovde objavljeni, veoma su se dopali čitaocima u Srbiji, čak su uticali i na neke ovdašnje autore kako da pišu o srednjevekovnim srpskim vladarima. Da li ste se, kao novinar i pisac, zainteresovali za teme iz prošlosti, ili ste kao istoričar poželeli da ličnosti koje ste proučavali oživite kroz literaturu?

Prva je bila moja ljubav prema knjigama. Poput mnoge druge dece koja su posle stasala u pisce, jednog leta me je bolest vezala za postelju, i ja sam dane ispunjavala čitajući sve i svašta. A onda, imala sam običaj da subotnja popodneva, kad je moja majka igrala tenis, provodim u biblioteci, uz knjigu. Kasnije u životu, kad sam već radila kao novinar, odlučila sam da upišem fakultet, i imala sam sreće da je Univerzitet u Saseksu upravo te godine pokrenuo multidisciplinarne studije, u kojima sam uporedo izučavala englesku književnost, istoriju i filozofiju. Naročito su me zainteresovala predavanja profesora Morisa Hata, Uvod u istoriju. On je bio strastveni istoričar i sjajan nastavnik. Ulivao je strahopoštovanje i inspirisao nas od prvog seminara koji nam je držao. Od njega sam prihvatila da je istorijsko objašnjenje ključni deo odgovora na gotovo svako pitanje. Tako sam se potpuno posvetila studijama istorije, čitala, istraživala i pisala o tome, i to radim i danas.

Svetsku popularnost i titulu „kraljice istorijskog romana“ stekli ste upravo zato što, ne odstupajući ni trenutka od istorijskih činjenica, stvarnih događaja i ličnosti, uspevate da davna vremena i društva približite današnjem čitaocu na živ, zanimljiv i poučan način, a iznad svega veoma ubedljivo dočaravate kako je biti žena na engleskom dvoru srednjeg veka. Šta je najveći izazov u tom poduhvatu? Kopanje po arhivama?Traganje za pravim „psihološkim profilom“ likova o kojima pišete?

Možda će vas iznenaditi, ali istraživanje i pisanje su onaj lakši deo posla. Ponekad se, doduše, dogodi da naletim na prazninu u beleškama o određenoj temi, onda mi je dodatno zadovoljstvo da je ispunim. Teži deo posla je onaj dugačak proces pripreme teksta za objavljivanje, pa štampanje i promocija... Pisanje o knjizi ispadne napornije nego pisanje same knjige!

Poslednja knjiga iz serijala o Plantagenetima i Tjudorima još jedna je (vama očigledno omiljena) priča o snažnoj ženi u teškim vremenima, o tome koliko, kako i kada ona, čak i kad je udata za najmoćnijeg muškarca u državi, može da utiče na svoje savremenike. Koja će biti vaša sledeća junakinja?

Ostale su mi dve knjige za završnicu ovih serijala: Three Sisters, Three Queens („Tri sestre, tri kraljice“) govori o sestrama Henrija Osmog, Margareti i Meri Tjudor, i o njihovoj snaji, Katarini Aragonskoj. One su bile kraljice Škotske, Francuske, odnosno Engleske. A The Last Tudor („Poslednji Tjudor“) pripoveda o ledi Džejn Grej – koja je bila na tronu svega devet dana pre nego što je pogubljena – i njenim sestrama Ketrin i Meri.

Iako ste u Srbiji poznati po svojim istorijskim romanima, u vašem bogatom književnom opusu našle su se i neke savremene junakinje. Koju biste posebno voleli da predstavite ovdašnjim čitaocima?

Možda Zelda’s Cut („Zeldin rez“). To je moderan roman o mladoj književnici koja, suočena sa bolešću svog muža i potrebom da obezbedi dodatne prihode, odlučuje da odstupi od ozbiljnih knjiga kakve je dotle pisala, i pod pseudonimom počinje da objavljuje nečuvene priče pune seksa i satanizma. Ali, to otvara nova pitanja njenog odnosa sa suprugom i sa agentom, preispitivanja identiteta, morala, strasti...

Neke od vaših novela su veoma uspešno prenete na veliki i mali ekran – film snimljen prema knjizi „Druga Bolenova kći“ (kod nas preveden kao „Dve sestre za kralja“) sa Natali Portman, Skarlet Johanson i Erikom Banom, recimo, bio je neverovatan bioskopski hit. Koju biste još voleli da vidite na filmu, televiziji ili pozorišnoj sceni?

Verujem da je „Ukroćena kraljica“ odličan materijal za scenario. Videti Henrija Osmog kako je prikazan u ovoj knjizi, kao tiranina i despota koji je u stanju da hladnokrvno ubije ženu, bila bi zanimljiva promena u odnosu na njegovu sliku veselog kralja koji je komponovao „Grinslivs“, kakvu smo uglavnom viđali do sada.

Pandemija virusa korona izmenila je naše živote na mnogo načina, ali za vas, kao istoričara, takve situacije nisu nove, srećemo ih u vašim romanima, kad se neki od likova na najstrašniji način suočavaju sa posledicama kuge u Engleskoj. Nalazite li izvesne sličnosti između tadašnje i sadašnje situacije?

Bilo je pandemija i ranije, već smo neke prošli. Prisetimo se „crne smrti“. Uprkos zastrašujućem imenu i užasnoj tragediji koju je donela čitavom svetu, kad je završena, ljudi su izgradili novo društvo. Bio je to kraj feudalizma, kraj kmetstva. I, naročito za žene, bio je to početak vremena većih sloboda i otvorenosti. Moramo se nadati da će i ovoga puta, kad se epidemija okonča, uslediti pozitivne promene za celo društvo.

Nameravate li da, kad prođe korona, posetite Srbiju? Iako još niste bili u ovim krajevima, možda je neka ovdašnja istorijska ličnost već „ukrstila put“ sa vašim književnim junacima?

Zasad ne planiram dolazak u Srbiju, ali započinjem novi serijal, porodičnu sagu koja počinje u 17. veku i prati uspone i padove te familije sve do kraja minulog stoleća, i možda će se tu zaista pojaviti i neki vaš zemljak.

Neobičan detalj iz vaše biografije govori da ste rođeni u Keniji. Da li ste dugo tamo živeli, ima li tekstova ili romana koje ste posvetili ovoj zemlji?

Moji roditelji su se upoznali tokom Drugog svetskog rata, kad su oboje bili u uniformi, i ja sam rođena 1954. u Najrobiju, dok je otac služio kao radio operater i navigator za međunarodnu aviokompaniju East African Airways. Ubrzo nakon toga smo se, međutim, preselili u Englesku, u Bristol. Keniju pominjem u romanu A Respectable Trade, u kojoj pišem o trgovini robljem između Afrike i Engleske.

Razgovor vodila: Aleksandra Mijalković
Izvor: Politika

Autor: Filipa Gregori

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Filipa Gregori

Filipa Gregori

Rođena je u Keniji 1954. U drugoj godini se sa porodicom preselila u Englesku u Bristol. Diplomirala je engleski jezik i istoriju na univerzitetu u Saseksu. Radila je kao novinar na BBC-ju. Njeno akademsko poznavanje istorije poslužilo joj je kao sjajna osnova za istorijske romane iz perioda Tjudora i XVIII veka. Druga Bolenova kći objavljena je 2002. i adaptirana je za BBC-jev revolucionarni novi pristup filmovanja istorijskih romana. Iste godine dobila je Parkerer romantic novel award za svoj roman Druga Bolenova kći. Prava za film je kupio Miramax. Knjiga je postala bestseler u Australiji i Novom Zelandu. Živi sa porodicom na maloj farmi u severnoj Engleskoj. Pored pisanja intenzivno se bavi humanitarnim radom, ali i pisanjem kritika, prikaza i priča za više novina i magazina u Velikoj Britaniji. U slobodno vreme se bavi baštovanstvom, skijanjem, mnogo šeta i čita. Godinama unazad bila je član žirija za uglednu Vitbredovu književnu nagradu. Filipa Gregori uživa veliku popularnost i poštovanje među istoričarima, poznavaocima i ljubiteljima gotičke književnosti XVIII veka. Foto: Santi U

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844