Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Vladimir Kecmanović: Književnosti nema bez ironije i patetike

Andrićeva nagrada za 2017. godinu pripala je Vladimiru Kecmanoviću za priču „Ratne igre” iz knjige „Kao u sobi sa ogledalima” (Laguna, Beograd). Priznanje će autoru biti uručeno 10. oktobra. Po oceni žirija, kojim je predsedavao Aleksandar Jovanović, pripovetka „Ratne igre”, kao i većina priča u ovoj Kecmanovićevoj knjizi, donosi „naročit, iskošen pogled na najnovije sukobe i nesaglasnosti u odnosima razumevanja nacionalnih identiteta na balkanskom prostoru”. Sa Vladimirom Kecmanovićem razgovaramo o Andrićevom delu i načinima na koje se on odnosi prema temi rata.
Kako vaša nagrađena pripovetka korespondira sa Andrićevim delom i njegovim viđenjem Balkana?

Svaka priča koja se bavi Balkanom na određenom nivou nužno korespondira sa Andrićevim delom i njegovim viđenjem našeg živopisnog, istorijom bogatog i tužnog poluostrva. Kod pisaca koji se Balkanom bave, veza sa Andrićem, dakle, neminovno postoji – pitanje je samo da li je namerna i svesna ili neosvešćena, ali ništa manje duboka i sudbinski uslovljena... U mom dosadašnjem opusu postoje dela koja na Andrića svesno reflektuju, kao, na primer, romani „Osama” i „Kainov ožiljak”, dela koja sam pisao nemajući Andrićev opus u neposrednom fokusu, ali se naknadno ispostavilo da je njihova suštinska veza sa Andrićem ne samo snažna, nego i uočljiva, kao, na primer, „Top je bio vreo”, ali i dela, kao što je roman „Feliks”, u kojima je tu vezu teže detektovati, što nipošto ne znači da ona ne postoji. Naprotiv, izvesno je da postoji. Kao sa mojim dosadašnjim opusom, stvari slično stoje i sa zbirkom priča „Kao u sobi sa ogledalima”, koja na izvestan način predstavlja njegovu esenciju.

Andriću se približavate i kao književnom liku?

Od priče „Turska vaza”, u kojoj se Andrić pojavljuje kao lik, pa do priče „Poslednji performans”, u kojoj veza sa Andrićevim delom nije očigledna, ili priče „Iz praha”, koja je posvećena Milošu Crnjanskom, pa je na taj način Andriću istovremeno i dalja i bliža od ostalih... Priču „Ratne igre”, koju je žiri apostrofirao, nisam pisao imajući u vidu Andrićevo delo, ali, sada, ako je posmatram kao čitalac, postoji više prilično uočljivih veza. Da ne nastavljam sa „teoretisanjem”, pokušaću da te veze predstavim jedinstveno i slikovito: da je kojim slučajem Ivo Andrić imao priliku da doživi vreme u kojem odrasli ljudi iz balkanskih državica nastalih kao posledice krvavih ratova, zajednički zakupljuju poligone, unajmljuju instruktore i kupuju igračke koje su skuplje od pravog oružja kako bi se, obučeni u engleske, američke, ruske uniforme, igrali rata, teško da bi odoleo da takvu pojavu literarno ovekoveči.

Da li se dovoljno piše o proteklim ratovima?

Protekli ratovi, upravo kao i Andrićevo delo, jesu nešto što kao podtekst postoji u svakom književnom delu koje je u srpskoj književnosti, i onim književnostima koje suštinski određuje potreba da ne budu srpske, nastalo od trenutka njihovog izbijanja, pa do danas. A ukoliko prihvatimo Eliotovu inspirativnu tezu o dvosmernom odnosu stvaralaštva i tradicije, moglo bi da se tvrdi i kako ti ratovi bitno utiču na smisao dela koja su na ovim prostorima nastajala od pamtiveka. Da ne govorimo o tome kako su dela nastala pre nego što su pomenuti ratovi povedeni bitno uticala na njihov karakter i tok. Naravno, nipošto na način na koji taj uticaj pokušavaju da predstave plitkoumni „književnoteorijski” i „književnokritički” politikanti. Veze književne fikcije i stvarnosti mnogo su dublje i mnogo neuhvatljivije od sposobnosti percepcije čak i najrespektabilnijih umova, s tim što su ti umovi, za razliku od onih „plićih”, sposobni barem da je naslute... Dakle, ne samo kada pišu o proteklim ratovima ili njihovim direktnim ili indirektnim posledicama, što često činim u svojim delima, nego i kada opisuju daleku prošlost ili neke daleke predele, upravo kao i kada nude svoju verziju alternativnih istorija i opisuju svoje utopijske ili antiutopijske vizije budućnosti, savremeni pisci sa ovih prostora, hteli to ili ne, pišu i o ratovima koji su se ovde dešavali devedesetih godina prošlog veka...

Zašto je vama važno da o ratu pišete sa ironijske tačke gledišta?

Danilo Kiš je rekao (a unapred se izvinjavam onima koji parazitirajući na Kišu žive, pa svako pominjanje tog čoveka doživljavaju kao upad u sopstveni atar, upravo kao i onima koji ga ne podnose), da je književnosti neophodna kombinacija ironije i patetike. Ako je lišena jednog od ova dva elementa, dakle, književnost postaje invalidna. Pomenutom bih dodao i to da je ironija dubinski utkana u suštinu jezika, pa umetničko bavljenje rečju ne može da bude lišeno ironijskog karaktera, čak i ako ga stvaralac ne prepoznaje.... Muka je jedino što neosvešćena ironija delo lako može da pretvori u kalambur.

Autor: Marina Vulićević
Izvor: Politika

Autor: Vladimir Kecmanović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladimir Kecmanović

Vladimir Kecmanović

<p style="text-align: justify">Vladimir Kecmanović (Sarajevo, 1972) diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti.<br /> <br /> Objavio je romane <em>Poslednja šansa</em> (1999), <em>Sadržaj šupljine</em> (2001), <em>Feliks</em> (2007), <em>Top je bio vreo</em> (2008), <em>Sibir </em>(2011), <em>Osama </em>(2015), <em>Kad đavoli polete</em> (2022) i zbirke pripovedaka <em>Zidovi koji se ruše</em> (2012), <em>Kao u sobi sa ogledalima</em> (2017). Sa Dejanom Stojiljkovićem objavio je roman <em>Kainov ožiljak</em> (2014) i trilogiju &bdquo;Nemanjići&ldquo;: <em>U ime oca</em> (2016), <em>Dva orla</em> (2016) i <em>U ime sina</em> (2017). Objavio je i esejističko-biografsku knjigu <em>Das ist Princip!</em> (2014), kao i istorijsko-esejističku hroniku <em>Dva krsta i jedna krv</em> (2017). Sa istoričarem Predragom Markovićem napisao je knjigu <em>Tito, pogovor</em> (2012).<br /> <br /> Dobitnik je stipendije Fondacije &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; i nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Hit libris&ldquo;, &bdquo;Vitez srpske književnosti&ldquo;, &bdquo;Pečat vremena&ldquo;, &bdquo;Pero despota Stefana&ldquo;, &bdquo;Teslina golubica&ldquo;, &bdquo;Krst vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo;, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, Velike nagrade &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; Andrićevog instituta u Andrićgradu, kao i Andrićeve nagrade za priču &bdquo;Ratne igre&ldquo; iz zbirke <em>Kao u sobi sa ogledalima</em>. Roman <em>Kad đavoli polete</em> dobio je Vitalovu nagradu.<br /> <br /> Kecmanovićeva proza doživela je više filmskih, pozorišnih i dramskih adaptacija i prevedena je na engleski, francuski, nemački, ukrajinski, mađarski i rumunski jezik.<br /> <br /> Prevod romana <em>Top je bio vreo</em> (<em>The Canon Was Red Hot</em>) nominovan je za nagradu &bdquo;Dablin impac&ldquo;, koja se u Dablinu dodeljuje za najbolji roman na engleskom jeziku.<br /> <br /> Vladimir Kecmanović je stalni kolumnista lista <em>Politika</em>. Povremeno piše za više medija u zemlji i u okruženju. Vlasnik je i urednik izdavačke kuće VIA.<br /> <br /> Scenarista je serija <em>Senke nad Balkanom</em> i <em>Državni službenik</em>.<br /> <br /> Član je književne grupe P&ndash;70 (&bdquo;Proza na putu&ldquo;) i Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com