Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Vladan Matijević o nagradama i junacima svojih knjiga: Priča o poraženom čoveku…

Povodom nagrade „Beogradski pobednik“, koja je čačanskom književniku uručena 30. januara u Biblioteci grada Beograda, Zorica Lešović Stanojević pitala je Vladana Matijevića, laureata brojnih prestižnih književnih priznanja, koliko nagrade znače piscu i njegovom delu, tim pre što je ove godine njegov roman „Pakrac“ bio i u najužem izboru za Ninovu nagradu, pre čije dodele je vođen razgovor.
Vladan Matijević o nagradama i junacima svojih knjiga: Priča o poraženom čoveku… - slika 1
Iako nije profesionalno pravilo, prirodno je da sa drugom iz školske klupe razgovaramo na „ti“, a usput mu kažemo da je po kolekciji „trofeja“ postao „Novak Đoković“ u savremenoj srpskoj književnosti…

Tvoje razmišljanje o nagradama,  o mogućnosti da dobiješ i Ninovu, jer je tvoj roman opet u najužem izboru?

Ne razmišljam o nagradama, jer nemam za to vremena, i time se ništa ne postiže. Nagrade su bitne, jer promovišu knjige, podstiču ljude da ih pročitaju. Neke nagrade to uspešno čine i zato im se radujem. Ipak, kada prođe vreme, ostaju samo knjige i priče o autorima, što je valjda suština.

Koji su i kad romani još bili u tom krugu, koliko ti kao autor osećaš zainteresovanost čitalaca i kritike za nominovano delo?

Ninovu nagradu dobio sam pre dvadeset godina za roman „Pisac izdaleka“ i posle toga sam bio još četiri puta u najužem izboru za nju. Javnost u Srbiji je veoma zainteresovana za Ninovu nagradu, i moj utisak je da sa budnom pažnjom prati šire, uže i najuže izbore. Kao što sam rekao, sve što pospešuje zainteresovanost za knjige je dobro, a što povećava čitanost je najbolje.
Vladan Matijević o nagradama i junacima svojih knjiga: Priča o poraženom čoveku… - slika 2
Ratna tema „Pakraca“, tamna strana života u podzemlju, budi i nameće paralele sa savremenim zbivanjima… Kako objašnjavaš izbor teme?

Roman „Pakrac“ je umetnička fikcija koja dosta podseća na sliku savremenog srpskog društva. Nije u pitanju podzemlje, već obični ljudi, sa akcentom na ljude sa margine. Tema romana je sveprisutno nasilje u društvu. Vesti iz crne hronike su postale najvažnije vesti u svim medijima, ljudi ih čitaju, slušaju i gledaju, pritom nemaju empatije prema žrtvama, niti začuđenost količinom nasilja, ni zapitanost zašto se sve to događa. Navikavaju se na crnu hroniku, a navika je opasna, jer anestezira um i od ljudi pravi robote. Pasivno posmatranje nasilja je loše, skoro kao i nasilničko ponašanje. Glavni junak mog romana je trpeo nasilje od malih nogu, a čim je dobio priliku, postao je i on nasilan, izgubivši vid za granicu koja deli dobro od zla. Moj roman je fikcija koja ima dosta toga zajedničkog sa savremenim društvom. Glavni junak prikazan je kao povratnik sa pakaračkog ratišta i on je, nesumnjivo, negativac, koga su takvim učinili porodica i društvo, kao i vreme zla u kome je živeo i koje nije razumeo. Reč je o vrlo složenoj ličnosti. On se suočava sa zlom u sebi, ali i sa zlom i nasiljem u svetu oko sebe. Čitalac će shvatiti da junaka romana nije promenilo pakračko ratno iskustvo, već da je ono samo oslobodilo mnogo ranije razvijene mračne porive. Pakračko ratište je okvir romaneskne priče i pojavljuje se kroz flešbekove. Rasplamsavanje zla, sa ubistvom kao kulminacijom, junak isprva vidi kao način da se uklopi u svet iz koga je od malih nogu izopšten. Čitalac od prvih stranica romana upoznaje potencijalnog ubicu sa svim njegovim traumama, ali postepeno shvata da je u korenu njegovog ponašanja strah. A potraga za smislom života i istinom o vlastitoj egzisteniciji počinje iz straha od smrti.

Oprobao si se u više žanrova, roman je ipak tvoje drugo ime. Možda je suvišno pitanje u ovom trenutku, ali šta bi mogla biti ideja, tema, areal nekog budućeg naslova?

U svim svojim knjigama bavio sam se današnjim čovekom i problemima sa kojima se suočava. Pritom sam najčešće obraćao pažnju na, takozvane, male ljude, odnosno, na one nebitne, zaboravljene. Oni su glavni junaci većine mojih romana i priča. Vidimo da je ta priča o poraženom čoveku i tema mog poslednjeg romana „Pakrac“. Ne znam da li će biti mojih sledećih knjiga, ako ih bude, pretpostavljam da ću nastaviti istim putem.

Autor: Zorica Lešović Stanojević
Izvor: Čačanski Glas

Autor: Vladan Matijević

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladan Matijević

Vladan Matijević

Vladan Matijević (1962, Čačak) objavio je knjige: Ne remeteći rasulo (pesme, 1991), Van kontrole (roman, 1995, nova verzija 2021), R. C. Neminovno (roman, 1997, nova verzija 2017), Samosvođenje (pesme, 1999), Prilično mrtvi (priče, 2000, Andrićeva nagrada), Pisac izdaleka (roman, 2003, Ninova nagrada), Časovi radosti (roman, 2006), Vrlo malo svetlosti (roman, 2010, nagrade: „Meša Selimović“, „Borisav Stanković“ i „Isidora Sekulić“), Memoari, amnezije (eseji, 2012, nagrade: „Kočićevo pero“ i „Kočićeva knjiga“), Pristaništa (priče, 2014, nagrade: „Stevan Sremac“ i „Danko Popović“), Susret pod neobičnim okolnostima (roman, 2016), Sloboda govora (roman, 2020) i Pakrac (roman, 2023, nagrada „Beogradski pobednik“). Dobitnik je Nagrade „Ramonda serbika“ 2019. za celokupno književno delo i značajan doprinos književnosti i kulturi. Dobitnik je i nagrade „Zlatni krst kneza Lazara“ 2023. godine za celokupno književno delo. Gradsko pozorište u Čačku je 2023. godine premijerno izvelo predstavu „Sloboda govora“ po njegovom istoimenom romanu. Prevođen je na engleski, francuski, nemački, španski, italijanski i makedonski jezik.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844