Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Veliki hit „Poslednje proleće u Parizu“, bestseler koji uvodi u svet Staljinove Rusije i modernog Pariza

Specijalno za Nedeljnik piše Mario Badjuk, profesor srpskog jezika i književnosti Prve kragujevačke gimnazije.

Jedan, sasvim običan novinarski zadatak, spojiće dve sudbine i uvesti vas u svet Staljinove Rusije, modernog Pariza i zauvek promeniti sudbine glavnih junakinja čiji odnos do kraja romana pažljivo i vešto krije Jelena Bačić Alimpić u svom najnovijem, i slobodno možemo reći, najzrelijem delu – romanu „Poslednje proleće u Parizu“.

Ispričana je životna istorija veoma upečatljive snažne ličnosti, a ne slabe i beživotne… Marija Kolčak prihvata životnu borbu, ne posustaje nikada, uspeva da se pričom bori protiv demona smrti, pa se – kao i u životu, završava smrću koja nije konačna, jer priča koju prenosi novinarki, ostaje njeno najveće blago, duhovni testament koji je Olgi vredniji od svega što je u materijalnom smislu dobila Marijinim testamentom.

Motiv priče i pričanja podseća na Andrića, jer je zagovarao misao da se time čovek brani od smrti i nestajanja i da stiče besmrtnost. Zajednički imenitelj svih živih bića je smrt, ali prednost umetnika je u tome što pričom, delom, rečima može da zavara tog krvnika i produži svoje trajanje... setite se samo Šeherezade iz legendarnog persijskog zbornika „Hiljadu i jedna noć“... Osuđena na smrt, pričama, sve lepšim i bogatijim, uspela je da zadivi šaha koji je poštedeo gubilišta i dao joj novu šansu da živi, tako i junakinja Marija svaki dan priča o svojoj izuzetno surovoj prošlosti, uspostavlja pokidane veze sa korenima i odlaže smrt na koju je osuđena i koja lebdi iznad njene glave od početka romana.

Olga je mudra, ćutljiva, zagovornik teze – u ćutanju je sigurnost! Ali kao što u mraku Andrićeve istanbulske „Proklete avlije“, od mnoštva ljudskog šljama, fra-Petar pronalazi Ćamila koji mu predaje svoju priču kao testament, tako i Olga od Marije Kolčak dobija sećanje na koje mora da bude ponosna i da ga prenese na papir i otrgne od zaborava!

Priča o Staljinovom vremenu nadovezuje se na Bulgakovljevo remek-delo „Majstor i Margarita“, u kojem je jedna od osnovnih premisa misao – Onaj koji voli mora/treba da deli sudbinu onoga koga voli. Marija je bila spremna na taj potez, kao i Margarita koja napušta udoban život, sjaj, raskoš, a sve zbog prave istinske ljubavi prema siromašnom umetniku Majstoru. Obe junakinje dokazuju tezu – Prava ljubav desi se samo jednom u životu!

Međutim, Viktor je pokazao da je demon zla jači od anđela dobrote, da mu ljudskost ništa ne znači, da su materijalne stvari važnije od duhovnih… Viktor će ostati bleda senka i neprimetna osoba o kojoj ne treba trošiti reči.
Likovi su lepo oblikovani, kompleksni, a posebno zadivljuje starica Marija, kao i Olga, jer zahvaljujući majstorstvu Jeleninog pripovedanja – do kraja dela nismo sigurni u vezu između njih dve – tako da vešto vođena priča, drži sve vreme pažnju čitalaca.

Jedno od književnih ostvarenja koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim, roman koji se čita u dahu, ne ispušta, dok se ne zaklopi poslednja stranica, a u instant vremenu, retko ko se može takvim kvalitetom pohvaliti. Pred Jelenom je sjajan uspeh i već izvesno priznanje za najčitaniju i najprodavaniju Laguninu knjigu u ovoj godini!

Autor: Jelena Bačić Alimpić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik. Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu Color Press Group. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu. Autorka je romana Ringišpil (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen Zlatnim Hit liberom i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. Ringišpil je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji Dragulji Lagune, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna. Njen drugi roman, Pismo gospođe Vilme (2012), i treći, Poslednje proleće u Parizu (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni Zlatnim Hit liberom i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske. U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman Noć kada su došli svatovi, prva knjiga iz trilogije Kazna za greh, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije Kazna za greh, a autorkin peti roman, Knjiga uspomena, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije Kazna za greh – Molitva za oproštaj, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik. Njena sedma knjiga Nigde nema te, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu. Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman Kofer iz Berlina. Godine 2019. objavila je knjigu Njegove bele rukavice, a iste godine je njen roman Poslednje proleće u Parizu preveden na francuski jezik. Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije. Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844