Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Urnebesan privid - prikaz romana ''Narodnjakova smrt''

Urnebesan privid - prikaz romana ''Narodnjakova smrt'' - slika 1
Nakon dobrog, ali ne baš primećenog romana „s pro-tezom“ Tigrero (2005), i posle pretprošlogodišnjeg, simptomatski naslovljenog „niskobudžetnog romana“ Mrtve brave, nepriznati majstor žanrovskog „žongliranja“ Vule Žurić ove književne sezone za čitanje nudi ni manje ni više do turbo-folk „melo(s)dramu“ s mirisom šeretski „podgrejane“ prošlosti. Štampana kod aktuelnog šampiona domaćih beletrističkih tiraža, Narodnjakova smrt već i zbog toga će, nema sumnje, da privuče više pažnje od dva prvopomenuta naslova.

Urnebesna priča o „narodnjačkoj“ ikoni koja je u toj meri opsednuta partizanskom legendom u liku Ive Lole Ribara da takoreći žudno srlja u karikaturalnu „reprizu“ njene tragedije pisana je tako da bi bez većih preinačenja mogla da bude ekranizovana, što znači da je narativno znatno „prohodnija“ u odnosu na prethodna Žurićeva ostvarenja. Stilski i kompoziciono kompaktna, s preovlađujućim dijaloškim partijama u kojima se stapaju žargon i „iščašena“ logika junaka, ova duhovito podrugljiva storija o Sokolu, (s)umornom, humanitarno nastrojenom folk-božanstvu bez konkurencije i potencije, predstavlja, drugim rečima, verovatno krajnji, a u isti mah i krajnje prividan izraz autorove prilagodljivosti podrazumevanim navikama čitalačke publike.

Žurićev izrazit komički dar kreće se pri tome u rasponu od farse i komedije situacije do burleske. Ali dok je Tigrero bio složena i beskompromisna, pa valjda zato i uglavnom ignorisana lakrdija naravi, u celini posvećena lokalnoj istoriji (po)ratnog beščašća kao izrazu jednog destruktivnog mentaliteta i podneblja, Narodnjakova smrt na prvi pogled je, kao što nagoveštava i podnaslovna dosetka, kompromisno „jednostavna“ pripovest prenaglašenih osećanja, zabavljena izobličenom „stvarnošću“ jednog autodestruktivnog sentimenta koji u izvesnom smislu nadživljava i svoje povesne „očeve“ i njihovu osirotelu „decu“. Otuda se svekoliko smehotresno „ogledanje“ i permutovanje likova, događaja, povesnih sticaja okolnosti pojavljuje kao ciklično obnovljivi „epilog“ ili repetitivni usud te fatalne osećajnosti, nemoćne u mnogo čemu, osim u ponavljanju sopstvenih opsesija.

Često lascivan i skaradan, katkad i na samom rubu takozvanog dobrog ukusa, kao u frapantno-furioznoj epizodi sa „žaruljom“, Žurićev roman zapravo uporno iskušava čitaočevu lojalnost stereotipima, dovodeći medijski poznate simulakrume do granice smislenosti i pripovedajući, u krajnjem zbiru, o apsurdu koji se pomalja iza inercije poimanja naizgled samorazumljivih fenomena. Površinska „pornografičnost“ naracije u kojoj zažagreni pevači besomučno koitiraju i pevaju o „umiranju“ od raznih vrsta ljubavi („Smrt je moja rodna gruda“, „Poginuću, života mi“, itd) bez prestanka je ovde podrivana i nadvladavana svojevrsnom „tanatologičnošću“ same kulture iz koje proizlazi takvo osećanje života i smrti.

Naizgled bezazlena, lakrdijaški zabavna i bizarno samodopadljiva, Narodnjakova smrt u stvari je pre svega ironična i subverzivna. Zato što je kulturološki „nepristojna“, a možda još više zato što je „nekonstruktivna“, što ne donosi „ozbiljnu“ i „opšteznačajnu“ temu, odnosno makar neku vrstu estetske, ideološke ili praktične utehe, i to sada, kad smo već gotovo zaboravili na demone prošlosti i stali na „zelenu granu“. A to je već bezobrazluk, zar ne?

Autor: TIHOMIR BRAJOVIĆ
Izvor: NIN

Autor: Vule Žurić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vule Žurić

Vule Žurić

Vule Žurić rođen je u Sarajevu 1969. godine. Zbirke priča: Umri muški (1991), Dvije godine hladnoće (1995), U krevetu sa Madonom (1998), Valceri i snošaji (2001), Katenačo (2011) i Tajna crvenog zamka (2015). Romani: Blagi dani zatim prođu (2001), Rinfuz (2003), Tigrero (2005), Crne ćurke i druga knjiga crnih ćurki (2006), Mrtve brave (2008), Narodnjakova smrt (2009), Nedelja pacova (2010), Srpska trilogija (2012) i Republika Ćopić (2015). Autor je knjige radio-drama Crni glas za belu hartiju (2017), knjige za decu Roman bez ormana (2017), kao i zvezdaškog dela monografije Mnogo smo jači/Derbi, moj derbi (2014). Za Lagunu je priredio tematske zbirke priča savremenih jugoslovenskih autora posvećene Gavrilu Principu (Gavrilov princip) i Branku Ćopiću (Orlovi ponovo lete). Napisao je scenario za film Gorana Markovića Slepi putnik na brodu ludaka (2017) i dramu Posljednji mejdan Petra Kočića, koja je imala praizvedbu na sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske u oktobru 2017. godine, u režiji Nebojše Bradića. Njegove priče prevođene su na desetak jezika, a sa engleskog je preveo monografiju o savremenoj umetnosti Vila Gomperca Šta gledaš (2015) i sa italijanskog roman Huga Prata Korto Malteze u Sibiru (2017). Dobitnik je nekoliko književnih nagrada, među kojima je i „Andrićeva nagrada“ za zbirku priča Tajna crvenog zamka, koju je 2014. godine objavila Laguna. Živi u Pančevu.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844