Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Svetlost pripovedanja – prikaz romana „Ljudi bez grobova“

Najnoviji, treći po redu, roman Enesa Halilovića, „Ljudi bez grobova“, jedan je od najboljih, a verovatno i najbolji roman objavljen na srpskom jeziku 2020. godine, o čemu je posvedočila i relevantna književna nagrada „Zlatni suncokret“.

Struktura tog romana izuzetno je složena i veoma pažljivo građena. On ima okvir koji zaokružuje i vrlo neočekivano ucelovljuje kompleksnu priču čiji tokovi ističu iz osnovnog, nesvakidašnjeg, a istinitog, događaja. Reč je o jednom od glavnih junaka, odmetniku, mladom, siromašnom čoveku iz epskog, patrijarhalnog kraja – novopazarskog – kome nije za ženu data devojka koja mu se obećala, već je udata za drugoga. Kako su u tom čoveku – Numanu Numiću – sadržane sve osobine i samog podneblja i kulture iz kojih potiče – doslednost, beskompromisnost, tradicionalnost, poštovanje običaja i nepisanih pravila, duboka osećajnost, čast, on kreće na put osvete. Taj događaj i 47 dana njegovog odmetništva, čine nukleus priče.

Tragika svih drugih događaja o kojima se u romanu pripoveda, proističe iz tragike tog, glavnog. Ona se iz njega širi zrakasto, kao iz kakvog crnog sunca, ili pak kao iz usijanog kosmičkog jajeta, sličitog onom koje se pojavljuje i u samom romanu, koje je palo u dvorište junaka pripovedača. Zrakasto i konstantno emitovanje nesreće praćeno je konstantnom i primarnom pričom. Naime, sve što se događa, a događa se bližnjima Numana Numića ili ljudima koje je poznavao, promatra se kroz njegove zločine, ako su to zločini, i kroz sećanje na njega. Uvek ima da neko nešto dometne u vezi sa strašnim ubicom, sa onim što je učinio.

Kako odmiču događaji u romanu, uočavamo kako se nesreća uvećava, kako se smrt multiplikuje. Zbog njihove gustine, sumornosti i izvesnosti, čitalac nužno počinje da razmišlja, ne samo kao ljubitelj književnosti, uživalac visoke estetike, već i kao filozof, ali i da uočava i filozofsku i pesničku prirodu junaka pripovedača – koji misli da je Numanov sin – posmrče.

Naime, čitalac je u prilici da na osnovu događaja koji su brojni i koji se vrlo brzo smenjuju, uoči nešto što bismo najtačnije imenovali kao neminovnost, pravilnost, a što još uvek nismo smeli da nazovemo sudbinom. Nad time će čitalac da se nepatetično zamisli, da pokuša da to istraži. U domen njegovog razmišljanja koje je podstaknuto ovim kompleksnim romanom, a što je implicite razlagano sa stanovišta pripovedača, svega što se događalo njemu i onima koje je voleo, jesu formiranje umetnika, njegov portret u mladosti, put genija i njegova tragedija, povezanost patnje i stvaranja, trošnost autora u odnosu na ono što stvara i čemu teži, njegova usamljenost u svetu, dizbalans između umetnika i korumpiranog društva, čast i naličje borbe za nju, zločin – u ogledalu, čovek margine u marginalizovanom društvu, odnos margine i centra, umetnik u zatvoru i zatvor u umetniku, mitski otac, oceubistvo, veličanstvenost poezije i nauke, snaga poroka, preimućstvo prirode nad kulturom, konstantnost zla, njegova ontologija i praktično manifestovanje, zaborav bližnjih, istorijski zaborav.

Ono što se ne priziva u prvim slojevima ovog romana, a o čemu bi trebalo razmišljati, jeste uticaj zaborava ili pak namerne istorijske amnezije na stvarnost jednog naroda, ali i čitavog sveta, kao i na stvarnost kulture i književnosti. Zato se o tome sigurno možemo zapitati misleći na ovaj roman i na neprepoznavanje njegovih izuzetnih vrednosti od strane nekompetentnih arbitara koji iz svojih, i ne samo svojih, razloga, trče za vetrom, danas oličenim u spektaklima, pa i u primitivnom humoru.

Slobodni smo da kažemo da smo, čitajući ovaj roman, sve vreme imali na umu Ljubu Šampiona dok idemo za pripovedanjem Semira Numića, a da smo na umu, neminovno, sve vreme imali Petriju, dok smo pratili Bademin život. Takođe, da smo, diveći se izuzetno vešto uklopljenim elementima fantastike u ambijent stvarnosti, imali na umu Milovana Glišića, ali i celokupno delo Radovana Belog Markovića. To, naravno, ne mogu prepoznati oni koji se u ideologiju razumeju znatno bolje nego u književnost, a koji, čak u svojoj dobronamernosti, ali i nedovoljnoj obaveštenosti, misle da je ovo prvi roman Enesa Halilovića. Srećom, ima još onih koji drže do stručnosti članova književnih žirija koji pak u kontinuitetu prate rad naših značajnih stvaralaca.

Autor: Slađana Ilić
Izvor: novosti.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Enes Halilović

Enes Halilović

<p style="text-align: justify">Enes Halilović rođen je 5. marta 1977. u Novom Pazaru.<br /> <br /> Poezija: <em>Srednje slovo</em> (1995), <em>Bludni parip</em> (2000), <em>Listovi na vodi</em> (2007), <em>Pesme iz bolesti i zdravlja</em> (2011), <em>Zidovi </em>(2014), <em>Bangladeš </em>(2019) i <em>Sekvoja </em>(2022).<br /> <br /> Zbirke priča: <em>Potomci odbijenih prosaca </em>(2004), <em>Kapilarne pojave</em> (2006) i <em>Čudna knjiga</em> (2017).<br /> <br /> Drame: <em>In vivo </em>(2004), <em>Kemet </em>(2009) i <em>Zemlja </em>(2022).<br /> <br /> Romani:<em> Ep o vodi</em> (2012), <em>Ako dugo gledaš u ponor</em> (2016),<em> Ljudi bez grobova</em> (2020) i <em>Bekos </em>(2025).<br /> <br /> Osnovao je književni časopis <em>Sent </em>i književni veb-časopis <em>Eckermann</em>. <br /> <br /> Knjige Enesa Halilovića objavljene su na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom, bugarskom, ruskom, italijanskom i latinskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, nemački, španski, ruski, arapski, turski, francuski, poljski, rumunski, ukrajinski, mađarski, slovenački, letonski, albanski, makedonski, grčki, bugarski, katalonski, romski, danski, portugalski, italijanski, beloruski, jermenski, hebrejski, japanski, persijski i latinski jezik. <br /> <br /> Nagrade: Zlatna značka za doprinos kulturi KPZ Srbije, &bdquo;Branko Miljković&ldquo;, &bdquo;Đura Jakšić, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Ahmed Vali&ldquo;, &bdquo;Stevan Sremac&ldquo;, &bdquo;Zlatno slovo&ldquo;, &bdquo;Grigorije Božović&ldquo;, Vitalova nagrada &bdquo;Zlatni suncokret&ldquo;, &bdquo;Zaplanjski Orfej&ldquo;, &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, &bdquo;Velika nagrada Ivo Andrić&ldquo; i Povelja festivala u Anciju. <br /> <br /> Za urednički rad dobio je nagradu &bdquo;Sergije Lajković&ldquo;.<br /> <br /> <em>Komad o novorođenčadima</em> koja govore premijerno su izveli glumci berlinskog teatra <em>Šaubine </em>(<em>Schaubuhne</em>) 10. marta 2011. godine. <br /> <br /> Po romanu <em>Ako dugo gledaš u ponor </em>Zlatko Paković je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 27. decembra 2020. <br /> <br /> Po pesničkoj knjizi <em>Zidovi </em>Mitar Belojica je režirao predstavu koja je premijerno izvedena 5. januara 2022. Istog dana je premijerno izveden film <em>Zidovi</em>, takođe po motivima Halilovićeve pesničke knjige, a u režiji Adema Tutića. <br /> <br /> Po romanu <em>Ljudi bez grobova</em> Stevan Bodroža je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 13. novembra 2023.<br /> <br /> Za redovnog člana Slovenske akademije nauka i umetnosti (Varna, Bugarska) izabran 2. januara 2023. godine.</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com