Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Suočavanje sa mrakom prošlosti

Suočavanje sa mrakom prošlosti - slika 1
Romani „Homo Faber“ Maksa Friša i „Spaljene sjenke“ Kamile Šamsi dva su nova naslova izdavačke kuće „Laguna“. Frišov „Homo Faber“ jedan je od klasika njemačkog govornog područja, a „Spaljene sjenke“ Kamile Šamsi je priča epskih razmjera sa Dalekog istoka.
„Homo Faber“ (prevod Olga Trebičnik), proslavljeni roman švajcarskog pisca Maksa Friša usredsređuje se na dramatičan pokušaj lika okarakterisanog kao homo faber (na latinskom – čovjek kovač svoje sudbine) da protekle događaje shvati i objasni na osnovu uloge pomoću koje je izgradio svoj odnos prema svijetu: čovjek djelatnik može sam da upravlja svojim životom. Opredjeljenje za tehniku, na profesionalnom planu, i za samački život, na privatnom, značilo je za Valtera Fabera zatvaranje u okvire sistema koji mu je stvarao osjećaj da gospodari sobom i nudio ne samo pouzdan zaklon u odnosu na stihijnost sadašnjosti, već i izvjesne garancije za budućnost. Međutim, iako je izabrana uloga djelovala bezbjedno, njena slaba strana, o kojoj nije vodio računa, bila je prošlost... Kroz susret sa mladom Sabet glavni junak se zapravo suočava sa svojom prošlošću koju je nastojao da apstrahuje. Na širem planu romana, to je susret svijeta tehnike i slijepog povjerenja u činjenice – sa mitskim i sudbinskim.
Otkako je objavljen 1957. godine, „Homo Faber“ je štampan u preko 4 miliona primjeraka i preveden na 25 jezika. U zemljama njemačkog govornog područja je decenijama nezaobilazna školska lektira.
Maks Friš (1911–1991), švajcarski dramatičar i pisac, po struci arhitekta, jedan je od najvećih njemačkih pisaca poslije Drugog svjetskog rata. U svojim romanima i dramama razmatrao je probleme identiteta, individualnosti i odgovornosti savremenog čovjeka, kao i pitanja morala, krivice, nedužnosti i političke odgovornosti u blokovski podijeljenom svijetu 20. vijeka. Na književnu scenu stupio je romanom „Jirg Rajnhart. Ljetnje sudbinsko putovanje“ (1935), za koji je građu i motive našao sa svog putovanja po srednjoevropskim i balkanskim gradovima 1933, gdje je boravio kao reporter. Slijedi roman „Odgovor iz tišine“ (1937), ali tek poslije Drugog svjetskog rata, poslije romana „Štiler“ (1954) koji je doživio veliki uspjeh, potpuno se posvećuje pisanju. Slijede romani: „Recimo da mi je ime Gantenbajn“, „Viljem Tel: školski udžbenik“, „Montok“, „Plavobradi“, kao i politički angažovane drame „Grof Ederland“, „Don Žuan ili Ljubav prema geometriji“, „Biderman ili Podmetač požara“, „Andora“ i dr. U „Dnevniku 1946–1949“ je iznio svoj doživljaj svijeta u poslijeratnoj Evropi, a u „Dnevniku 1966–1971“ kritički progovara i o svojoj domovini, Švajcarskoj, i mentalitetu svojih sugrađana.
„Spaljene sjenke“ (prevod Milica Cvetković) Kamile Šamsi prati sudbinu Japanke Hiroko Tanaka koja je na dan sopstvenog vjenčanja 9. avgusta 1945. godine, preživjela atomsku bombu. U potrazi za novim početkom Hiroko putuje u Delhi. Poslije podjele Indije i stvaranja Pakistana, Hiroko će još jednom biti izmještena u svijetu u kojem su stari ratovi zamijenjeni novim sukobima. Sjenke istorije – lične i političke – pašće na isprepletene svjetove porodica Barton, Ašraf i Tanaka kad iz Pakistana odu u Njujork. Veze koje su tokom decenija i iz generacije u generaciju spajale ove porodice do krajnosti su dovedene u iskušenje, s nesagledivim posljedicama.O romanu „Spaljene sjenke“ poznati pisac Salman Ruždi je rekao: „Kamila Šamsi je pisac izuzetne ambicije i snage. Razumije kako mnoge svjetske tragedije i istorije oblikuju jedna drugu i kako ljudska bića mogu da se potrude i izbjegnu da ih smrvi vlastita sudbina i mogu da otkriju sopstvenu ljudskost čak i u najusplamtjelijim borbenim zonama našeg doba. Ovo je roman koji nas drži, koji u čitaocu izaziva moćnu emocionalnu i intelektualnu reakciju.“ Kamila Šamsi je rođena 1973. u Karačiju, u Pakistanu. Studirala je i predavala u Sjedinjenim Državama. Dva prethodna romana “Kartografija” i “Razbijeni stihovi”, osvojila su nagrade Pakistanske akademije književnosti. Piše za “Gardijan” i često nastupa na BBC-ju.
Autor: V. Ognjenović
Izvor: Vijesti

Autor: Maks Friš

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Maks Friš

Maks Friš

Maks Friš (1911–1991), švajcarski dramatičar i pisac, po struci arhitekta, jedan od najvećih nemačkih pisaca posle Drugog svetskog rata. U svojim romanima i dramama razmatrao je probleme identiteta, individualnosti i odgovornosti savremenog čoveka, kao i pitanja morala, krivice, nedužnosti i političke odgovornosti u blokovski podeljenom svetu 20. veka. Na književnu scenu stupio je romanom Jirg Rajnhart. Letnje sudbinsko putovanje (1935), za koji je građu i motive našao sa svog putovanja po srednjoevropskim i balkanskim gradovima 1933, gde je boravio kao reporter. Sledi roman Odgovor iz tišine (1937), ali tek posle Drugog svetskog rata, posle romana Štiler (1954) koji je doživeo veliki uspeh, potpuno se posvećuje pisanju. Roman koji mu je doneo svetsku slavu i koji je objavljen na preko 30 jezika, Homo Faber (1957), i danas je obavezna školska lektira u zemljama nemačkog govornog područja. Slede romani Recimo da mi je ime Gantenbajn (1964), Viljem Tel: školski udžbenik (1971), Montok (1975), Plavobradi (1982), kao i politički angažovane drame Grof Ederland (1951), Don Žuan ili Ljubav prema geometriji (1953), Biderman ili Podmetač požara (1958), Andora (1961) i dr. U Dnevniku 1946–1949 (1950) živo je izneo svoj doživljaj sveta u posleratnoj Evropi, a u Dnevniku 1966–1971 (1972) kritički progovara i o svojoj domovini, Švajcarskoj, i mentalitetu svojih sugrađana. 

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844