Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Sumorna kuća“: Kapitalno izdanje Čarlsa Dikensa

Jedna od najupečatljivijih karakteristika ovog romana, a svakako jedinstvena u opusu Čarlsa Dikensa, jeste podeljenost pripovedanja na dva naratora. Jedna od njih je glavna junakinja Ester Samerson, koja zbog toga što je maloletno siroče – makar tako zvanično figurira – dobija tutora Džona Džarndajsa, čime automatski postaje povezana s čuvenim višedecenijskim sudskim sporom „Džarndajs protiv Džarndajsa“. Drugi pripovedač je znatno više dikensijanski: kudikamo manje sentimentalan i subjektivan, štaviše sveznajući, tako da je u stanju da baci svetlost na one činjenice – vezane za sudski proces kao uslovnu temu romana i inače – do kojih iskustvo naivne i dobrostive Ester ne može da dobaci. Jedna od razlika ovih dvaju naratora leži i u satiričnosti onog „objektivnog“, čime se svakako stvara prilika za organsku kritiku funkcionisanja pravosuđa, ponašanja sudija i advokata i s pravosuđem povezanog dela Dvora. Baveći se sistemom u kojem su nemoćni nezaštićeni pred administracijom podređenom moćnima, i dotičući se i sirotinje, ali i nemilosrdne industrije i seoskih poseda, bogate i propale aristokratije, „Sumorna kuća“ nudi širok sociološki uvid engleskog kritičkog pisca u ondašnje društvo.
S druge strane, to što je Ester Samerson dikensovski naivan i skroman ženski lik, i što je njen glas subjektivan, ne znači da njen lik nije studiozno profilisan. S protokom radnje, ona poprima sve neobičniji karakter, a njena poniznost na trenutke čak dobija obrise izvesne psihopatologije – što joj ne smeta da se na neočekivan način ispolji u ljubavi – pa na kraju stičemo utisak da događaji o kojima ona pripoveda možda baš i nisu takvi kakvima ih predstavlja. Takvim razlikama u naraciji dvaju dotičnih pripovedača stiče se ne samo kompleksnost nego i polifoničnost čiji je Dikens, uz Dostojevskog, pionir u istoriji književnosti. Što se tiče ostalih razlika između ovog i drugih koje je potpisao engleski klasik, radnja se u „Sumornoj kući“ odvija na samo nekoliko poprišta, dok se inače u Dikensovim romanima ona filtrira kroz više veoma različitih mesta. Ali to ne čini ovo delo statičnim, naprotiv. S obzirom na širok spektar uzbudljivih junaka, poput još dvoje Džarndajsovih štićenika Ade Kler i Ričarda Karstouna – srodnika u ljubavnoj vezi – Esterine majke ledi Dedlok, inspektora Baketa i niza sporednih likova, kao i mnoštva obrta i scena nasilja, ovo je jedan od prvih trilera u savremenom smislu te reči. Takođe, plastični opisi devetnaestovekovnog Londona kao da su služili u svojstvu putokaza mnogim kasnijim prozaistima ovog megalopolisa; od procesa „Džarndajs protiv Džarndajsa“ kao da ima nečeg u najznačajnijem Kafkinom romanu, a likovi u iščekivanju kao da su inspirisali Beketa i Dina Bucatija.

U svakom slučaju, u pitanju je netipičan Dikensov roman. To je i donelo njegovo radikalno vrednovanje, počev od toga što ga sam autor nije ubrajao u svoja najbolja ostvarenja, do oprečnih ocena poput one G. K. Čestertona, po kojoj je ovo najviša tačka Dikensove intelektualne zrelosti, ili Harolda Bluma, koji je u svom „Zapadnom kanonu“ istakao „Sumornu kuću“ kao nezaobilazno delo. Ono to svakako jeste, a dodatna vrednost ovog Laguninog izdanja u tačnom i tečnom prevodu Nenada Dropulića je u tome što je posredi prvo pojavljivanje ovog romana na srpskom jeziku.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Čarls Dikens

Čarls Dikens

<p style="text-align: justify">Čarls Džon Hafam Dikens (7. februar 1812 &ndash; 9. jun 1870) bio je engleski književnik i kritičar društva. Stvorio je neke najpoznatije svetske književne likove i mnogi ga smatraju najvećim romanopiscem viktorijanskog doba. Njegova dela uživala su nezapamćenu popularnost još za njegovog života, a do dvadesetog veka kritičari i stručnjaci priznali su ga za književnog genija.<br /> <br /> Rođen u Portsmutu, Dikens je napustio školu i zaposlio se u fabrici kad mu je otac dospeo u dužnički zatvor. Iako nije imao zvaničnog obrazovanja, uređivao je jedan nedeljni časopis punih dvadeset godina, napisao je petnaest romana, pet novela, stotine pripovedaka i publicističkih članaka, često je držao predavanja i javna čitanja svojih dela, neumorno je pisao pisma i živahno je vodio kampanje za prava dece, obrazovanje i druge društvene reforme.<br /> <br /> Prvi književni uspeh Dikens je doživeo 1836. godine, kada je u nastavcima objavljen <em>Pikvikov klub</em>, književni fenomen svog vremena &ndash; uglavnom zahvaljujući uvođenju lika Sema Velera u četvrtom nastavku &ndash; što je podstaklo proizvodnju predmeta nadahnutih knjigom i nastanak drugih dela sa sličnom temom. Za nekoliko godina Dikens je stekao književnu slavu i u drugim zemljama i postao poznat po duhovitosti, satiričnosti i pažljivom posmatranju ličnosti i društva. Njegovi romani, koji su uglavnom&nbsp;izlazili u nedeljnim ili mesečnim nastavcima, prvi su objavljivani na ovaj način koji će postati preovlađujući u viktorijansko vreme. Napeti završeci nastavaka držali su čitaoce u neizvesnosti. Ovaj format omogućavao je Dikensu da procenjuje reakciju publike i često prilagođava zaplete i razvoj likova prema tim informacijama. Svoje zaplete gradio je vrlo brižljivo i često je u priče uplitao elemente savremenih događaja. Mnogobrojni nepismeni siromasi plaćali su po pola penija da im se pročita nova mesečna epizoda, što je stvaralo i nadahnjivalo novi stalež čitalaca.<br /> <br /> Dikensova novela <em>Božićna priča</em> iz 1843. godine i dalje je izuzetno popularna i neprestano nadahnjuje adaptacije u svim umetničkim žanrovima. <em>Oliver Tvist</em> i <em>Velika očekivanja</em> takođe su često adaptirani i, kao i mnogi njegovi romani, prizivaju slike ranoviktorijanskog Londona. Dikensov najpoznatiji istorijski roman je <em>Priča o dva grada</em> (odvija se u Londonu i Parizu) iz 1859. Kao najslavnija ličnost svog vremena, Dikens će u kasnijem razdoblju karijere, na zahtev javnosti, poći na turneje na kojima je čitao svoja dela.<br /> <br /> Osmog juna 1870. Dikens je pretrpeo moždani udar posle čitavog dana rada na romanu <em>Edvin Drud</em>. Sutradan je, ne došavši svesti, preminuo u svom seoskom domu Gadshil plejsu.</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com