Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Slovo Gorana Petrovića

Na otvaranju 31. Književne kolonije Sićevo srpskom piscu i akademiku Goranu Petroviću uručena je nagrada „Ramonda serbika“ za 2022. godinu za višegodišnje stvaralaštvo koje je ostavilo poseban pečat u istoriji savremene književnosti.

Slovo Gorana Petrovića prilikom uručenja nagrade prenosimo u celosti, a čitaoce će obradovati vest da će Laguna do kraja oktobra objaviti dva nova romana ovog pisca.
IZVAN HERBARIJUMA
I BOTANIČKIH VRTOVA

Možda je najbolje odmah saopštiti ono čime se ne ponosim. Kada se to učini na samom početku, postoji mogućnost da se do kraja ovog slova zaboravi. Naime, na vest da mi je dodeljeno priznanje „Ramonda serbica“ – otišao sam na internet. Postala je to navika svih nas. Mada najčešće makar ono osnovno znamo, kao da nam je potrebna potvrda „mreže“ u kojoj se sve više zapetljani sve bezuspešnije koprcamo.

Dakle, otišao sam na internet, ili se to tako kaže tek utehe radi – pošto se čini da sa interneta više i ne odlazimo. I pročitao sam članak o bilju čije nas je ime okupilo. Ispostavilo se, kao što sam i pretpostavio, sve ono što je manje stručno već sam znao. A ono što pripada nauci nisam ni upamtio: doba nastanka, precizan opis, carstvo, divizija, red, porodica, broj hormozoma... Bilo je tu i stranih reči, pre svega onih na latinskom jeziku, koje su zahtevale novu pretragu. Ali sam od nje odustao. Ko zna gde bi me to odvelo. Ko zna koliko bi to trajalo. Nisam bio siguran da imam toliko vremena, želeo sam da napišem slovo za ovu svečanu priliku.

Ipak, nekako sam bio i zadovoljan time što mi iz sećanja nisu iščileli ime Josifa Pančića, nazivi područja prostiranja, kao i to da je ramonda serbika jedna od retkih biljaka koja i kada se sasvim osuši, može da oživi ukoliko se zalije. Gotovo da sam bio ponosan. A možda je tome doprinelo i to što sam pre dvadeset i nešto godina, onda kada nije bilo interneta, ili barem ne ovoliko rasprostranjenog interneta, gostovao u Književnoj koloniji Sićevo. I jednog od tih dana, jednog časa, jednog trena, i sâm sam držao između jagodice palca i kažiprsta biljku posebnog imena. Onako i onim prstima kako se drži olovka. S tim što je ona nadole usmerena. A ramonda serbika je bila uperena naviše, ka nebu iznad Sićeva. Ako je to važno – ka nebu vedrom, bez oblačka.

Istina, moj odlazak na internet se pokazao i kao koristan. Negde pred kraj elektronskog članka. Naravno da mi je bilo poznato da je reč o enedemskoj biljci... Međutim, tek na internetu sam saznao, citiram: „Kolekcionarsko skupljanje za herbarske zbirke i botaničke bašte predstavlja jedan od najznačajnijih faktora ugrožavanja.“

Nisam to očekivao, sve drugo što podrazumevamo pod klimatskim promenama ne bi me iznenadilo, bila to promena temperature, zagađenje vazduha, promena sastava zemljišta. Tek sam na internetu saznao da je jedan od najvećih neprijatelja ove posebne biljke – čovek koji želi da je ima osušenu i ispresovanu između dva lista u svom herbarijumu, ili bi da je drži zatvorenu u botaničkoj bašti, zapravo krletki, bez obzira na njenu veličinu. Pa koliko to ima herbarijuma i botaničkih bašti kada prikupljanje cveta u tu svrhu može da ugrozi vrstu?!

I u tom času sam pomislio da bi bilo dobro da napišem koju reč o tome. Ali i da dodam: zar se i sa književnošću ne događa nešto slično? I ona se besomučno svojata za malo drugačije herbarijume i botaničke bašte, za poetičke i političke pravce, za prodaju i preprodaju, za svakovrsne interese, pa i za oholo razmetanje – jer možda nije dalek dan kada će i pisci, poput ovakvih i onakvih cvetova, biti zadenuti u rever kakvog skupocenog odela ili umetnuti u leju nekog vrta za dokone šetnje sa psićima.

Čuvajmo se onih koji bi sve da svrstaju u privatne herbarijume ili razvrstaju u navodno opštenarodnu krletku – baštu. Pisac jeste i treba da ostane endemska vrsta, da se izrazim jezikom botanike.

U slučaju da ste zaboravili početak ovog slova, ponoviću: ne ponosim se što sam prvo posetio internet od svega što postoji na ovom velikom svetu, koji pak čini i jedna malena ramonda serbika.

U Sićevu, 13. septembra 2022.

Goran Petrović

Autor: Goran Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Petrović

Goran Petrović

Goran Petrović (Kraljevo 1961 – Beograd 2024) objavio je knjigu kratke proze Saveti za lakši život (1989), romane Atlas opisan nebom (1993), Opsada crkve Svetog Spasa (1997), Sitničarnica „Kod srećne ruke“ (2000), Papir (2022) i Ikonostas (2022), novelu Ispod tavanice koja se ljuspa (2010), zbirke pripovedaka Ostrvo i okolne priče (1996), Bližnji (2002), Razlike (2006), knjigu izabrane kratke proze Sve što znam o vremenu (2003), dramske tekstove Skela (2004) i Matica (2011), knjigu zapisa Pretraživač (2007) i knjige izabranih priča Porodične storije (2011) i Unutrašnje dvorište (2018). Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu. Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radiodrama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTSa, 2008; radiodrama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011. Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja. Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: „Prosvetina“, „Meša Selimović“, Ninova nagrada za roman godine, nagrade za roman godine „Beogradski pobednik“ i „Vladan Desnica“, „Vitalova“, „Račanska povelja“, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, „Borisav Stanković“, „Svetozar Ćorović“, nagrada „Ivo Andrić“ za pripovetku, „Laza Kostić“, nagrada za dramski tekst „Kočićeva knjiga“, „Zlatni krst Kneza Lazara“, „Veljkova golubica“ za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada „Ivo Andrić“ za celokupno književno stvaralaštvo, „Stanislav Lem“, „Grigorije Božović“, „Zlatna knjiga Matice srpske“... Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.   Foto: Nebojša Babić Priče o Merama

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844