Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Slaviša Pavlović: Dučića je veza sa udatom ženom umalo koštala karijere

Pisac i novinar Slaviša Pavlović posvetio je svoj novi roman „Himerina krv“ burnom životu pesnika Jovana Dučića. Slaviša kaže za Kurir da se trudio da pronađe i otkrije javnosti manje poznate stvari o velikom srpskom diplomati i rodoljubu.

Zašto vam je baš Jovan Dučić poslužio kao inspiracija?

Jovan Dučić je izuzetna ličnost, a i ja sam odrastao na njegovoj poeziji i filozofiji rodoljublja. Imamo sjajnu knjigu Josipa Lešića o Aleksi Šantiću, po kojoj je napravljena TV serija, a nemamo ništa slično i važno o Dučiću, koji je jednako vredan i bitan. Publika zaslužuje da ga upozna kao čoveka. Nepravedno ga nazivaju ženomrscem. On je običan čovek koji je pomerio književnost nekoliko koraka unapred.

Kako ste došli do naslova romana?

Radni naslov je bio „Krv himere“, ali je urednik knjige Dejan Stojiljković rekao da je bolje da bude „Himerina krv“. „Himera“ je Dučićeva pesma, a i mitsko biće, a i sam Dučić je neka vrsta mita. U njemu je satkano nekoliko ličnosti. U mojoj knjizi postoje tri Dučića: mladi, u zrelim godinama i stari. Oni se dosta razlikuju, a zajedničko im je rodoljublje.

U vašem romanu publika će upoznati i buran ljubavni život velikog pesnika. Koliko je on puta u životu iskreno voleo?

Dučić je imao tri velike ljubavi, a to su Maga Živanović, Jovanka Jovanović i princeza Anđela di Sulmone. On opisuje i neke ljubavi tokom svojih studija, ali im ne pridaje značaj. Čitajući pisma Magi i Jovanki vidi se da su te ljubavi bile strastvene, kad čitamo dnevnik u kom piše o Anđeli, vidimo da o njoj govori u superlativu. Kada bismo pravili listu ko mu je najveća ljubav, onda je to Anđela.

Da li je Jovan Dučić bio današnjim rečnikom superstar?

Bio je najveća pop zvezda, kao danas Zdravko Čolić.

Dučić zbog ljubavi s glumicom Jovankom Jovanović umalo nije izgubio posao.

O njegovoj aferi je 1910. godine pisao Mali žurnal i zbog toga je umalo propala njegova diplomatska karijera. Zamislite da danas nekom propadne karijera zato što je u vezi s udatom ženom.

Šta znamo o njegovom sinu iz te ljubavi?

Nisam našao sve odgovore o Jovici. Dučić posle njegove treće godine kao da ga se odrekao. On je postao glumac, kao majka, ali je izvršio samoubistvo. Nastupao je u teatru kao Jovica Beljanski, ali mu je pravo ime bilo Jovica Todorović. Dučićeva majka je bila iz Doljana, pa je zato uzeo taj pseudonim. Iz pisama koju su sačuvana znamo da postoji ta veza s pesnikom.

U novom romanu srećemo i vaše stare junake Dragutina Dimitrijevića Apisa i Vojislava Voju Tankosića. Da li su se njih dvojica sreli?

U knjizi su fikcija, ali je poznavao Tankosića. On se prijavio kao dobrovoljac u četnike Voje Tankosića. Njihovo prijateljstvo je bilo blisko, ali on nije ostavljao dosta podataka o ljudima koji su mogli da mu smetaju u karijeri.

Koliko je Dučić bio blizak s Musolinijem?

Musolini je imao visoko mišljenje o Dučiću. Njegova misija je bila da od Trebinja napravi grad kulture, a često je govorio da Dubrovnik želi da bude predgrađe Trebinja. On je jedan od retkih kojima je Musolini rekao da može da dođe kad god ima nešto da mu kaže. To je retko, a isto kao kada bi danas Putin ili Tramp ambasadoru jedne male zemlje rekli da može da im se obrati u bilo kom momentu. Dučić je napisao da mu je Musolini, kad je odlazio iz Rima, rekao da mu se javi svaki put kad dođe u Italiju i da ga poseti. Znao je kao diplomata šta su njegovo zadaci, a prezirao je fašizam.
Slaviša Pavlović: Dučića je veza sa udatom ženom umalo koštala karijere - slika 1
Šta niste uspeli da stavite u roman?

Ima jedna anegdota. Godine 1928. održavao se bal i tamo uopšte nije bilo žena. Neko je pitao što niko nije došao u pratnji lepše polovine, a drugi je dobacio: „Tu je gospodin Dučić.“

Jedno od poglavlja knjige posvećeno je i Meštroviću. Dučić je bio protivnik da se na Terazijama postavi Pobednik.

On je hteo da se na Terazijama podigne spomenik caru Dušanu. Pobednik je za njega simbolizovao golog čoveka, a na drugom mestu, jedini pobednici Velikog rata su bili Srbi, a ne Jugosloveni.

Kako znate da je nevinost izgubio s Mađaricom?

U Mostaru je postojao jedan bordel u koji su dolazili mladi momci, a u njemu su radile Mađarice. Znamo da su Šantić i on odlazili tamo, a Aleksa je tamo dobio sifilis, i to sam iskoristio u knjizi.

Kakve su dalji planovi s romanom? Laguna već štampa drugo izdanje, a i sedmi ste na top-listi prodaje.

Pisao sam da mogu da je pretočim u jedan scenario od deset epizoda. Da li će se snimiti serija, nije to na meni. Mislim da bi, ako se dobro uradi, bila popularnija od one o Aleksi Šantiću.

Ko bi mogao da igra Dučića?

Goran Bogdan je najbolje rešenje. On bi mogao i fizički da ga izrazi, a i obojica su Hercegovci.

Izvor: Kurir

Autor: Slaviša Pavlović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Slaviša Pavlović

Slaviša Pavlović

Rođen je 1982. godine u Ljuboviji. Do sada je objavio romane Zavet (2010), Nema šanse da ne uspem (2012), Zavet heroja (2014), Apisov apostol (2016), Himerina krv: roman o Dučiću (2020) i istorijsko-dokumentarnu knjigu Ratnici Crne ruke (2017). Prevođen je na ruski jezik. Njegov roman Zavet heroja, objavljen povodom obeležavanja stogodišnjice početka Velikog rata u Rusiji bio je dva meseca na top-listi bestseler romana u Moskvi. Na poziv Ruskog istorijskog društva i Asocijacije „Francusko-ruski dijalog“ govorio je na više međunarodnih naučno-istorijskih skupova posvećenih Prvom svetskom ratu. Godinama se bavio novinarstvom. Bio je glavni i odgovorni urednik mesečnika ReStart, izvršni urednik magazina Sofija, a pisao je za Srpski glas iz Melburna, ruski portal Jugoslovo, francusku mrežu Volter, Vodič za život... Bio je autor i voditelj nekoliko televizijskih emisija (Klub književnika, TV Skupština, Na raskršću, Arena). Aktivan je sportista. Bio je fudbalski sudija, a i dan-danas aktivno trenira fudbal i boks. Živi i radi u Beogradu.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844