Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Razgovor sam Paulom Koeljom, autorom „Špijunke“

Ko je bila Mata Hari i zašto ste je izabrali za temu vašeg novog romana?

Mata Hari je bila jedna od ikona hipi generacije – loša devojka, drugačija strankinja odevena u divne haljine – svi smo bili fascinirani njom. Četrdeset godina kasnije, večerao sam u Ženevi sa jednim advokatom koji mi je rekao da su u Prvom svetskom ratu mnogi nevini ljudi bili osuđeni na smrt, i da o istina o tim slučajevima sada izlazi na videlo jer se ratna dokumenta tek sad otkrivaju javnosti. Mata Hari je bila jedan od njegovih primera, a pošto mi je uvek bila interesantna, kada sam se vratio kući počeo sam malo da istražujem njen slučaj.

Tokom tog istraživanja naišao sam na brojna dokumenata i još brojnije informacija o njoj. Narednog dana sam doneo kući neke knjige i vikend proveo kompulsivno čitajući sve o Mati Hari. Tada nisam znao da istražujem za knjigu. Shvatio sam to tek kada sam odlučio da se, vežbajući maštu, stavim na njeno mesto.

Kako ste istraživali njen život i njeno doba? Šta vas je najviše iznenadilo u njenom životu?

Najviše me je iznenadilo kako je žena koja je do svojih dvadesetih bila zlostavljana prevazišla tu situaciju i postala to što je postala. Što se tiče pariskog bel epoka, bila je to era kada je „sve bilo moguće“. To me je veoma intrigiralo i trudio sam se da mi knjiga bude usmerena na glavni lik. Tendencija pisca je da previše opisuje. Dao sam ideju o njenom dobu, pokušao sam da zadovoljim čitaoca a da ga istovremeno ne opteretim informacijama.

Na kraju knjige kažete da ste se držali brojnih činjenica. Gde ih se niste držali i zašto?

Činjenice u knjizi su tačne, istorijska hronologija je tačna, ali sam morao da se stavim na mesto druge osobe. Teško je reći gde sam odlutao, možda u mom zamišljanju poslednjeg pisma Mate Hari. Ali verujem da sam prilično dobro pogodio šta je u tom trenutku mislila. Pre dva meseca, muzej u Holandiji je izložio neka pisma Mate Hari koja je napisala u Holandiji, pre nego što je otišla na Javu. Jedan kritičar je rekao da mu se čini da sam bio kanal između nje i publike.

Zašto ste odlučili da napišete ovaj roman u epistolarnoj formi?

Kada napišete pismo imate priliku da opišete svoj život nekome ko ga gleda sa strane.

Kako je bilo pisati iz perspektive Mate Hari?

Postala je moj sadrug, danju i noću, dok sam čitao o njenom dobu. I počeo sam da razumem ko je bila i zašto je radila to što je radila.

Mata Hari je bila neka vrsta poznate ličnosti, popularnost je stekla kao femme fatale. Stvorila je svoj lik uz pomoć talenta i laži. Šta ste naučili od ove komplikovane žene?

1) Da svaki san ima cenu; 2) kada se usudite da budete drugačiji, budite spremni da vas napadaju; 3) čak i kada ste suočeni sa neprijateljskim (muškim) svetom, možete da nađete način da to prevažiđete.

Šta je dovelo do njenog pogubljenja? Možete li da zamislite drugačiji ishod?

Nikada ne spekulišem o tome šta bi bilo kada bi bilo. Ispunila je svoju sudbinu i to je jedino što se računa.

Izvor: knopfdoubleday.com

Autor: Paulo Koeljo

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Paulo Koeljo

Paulo Koeljo

Život Paula Koelja ostaje glavni izvor inspiracije za njegove knjige. Izazivao je smrt, izbegao je ludilo, borio se s drogom, trpeo torturu, eksperimentisao s magijom i alhemijom, studirao filozofiju i teologiju, nezasito čitao, izgubio i povratio veru i iskusio bol i radost ljubavi. Tragajući za svojim mestom u svetu, pronašao je odgovore na izazove sa kojima se svako suočava. On veruje da u sebi imamo snagu koja je potrebna da pronađemo svoju sudbinu. Njegove knjige su prevedene na 89 jezika i prodate u više od 320 miliona primeraka u više od 170 zemalja. Njegov roman Alhemičar (1988) prodat je u više od 120 miliona primeraka i inspirisao je najrazličitije ljude, od Malale Jusafzai do pevača Farela Vilijamsa. Član je Brazilske književne akademije i dobitnik Nacionalnog ordena Legije časti. Imenovan je za glasnika mira Ujedinjenih nacija 2007. godine. paulocoelhoblog.com Foto: Xavier Gonzalez

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844