Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Rat svetova“ – demokratski klasik

Crni dim, metalni cilindri, borbene mašine i razna druga agresivna oruđa koja je u romanu „Rat svetova“ osmislio engleski pisac Herbert Džordž Vels (1866–1946) deluju kao instrumenti vrlo dalokosežnog upozorenja o koje će se, nažalost, svetski lideri decenijama dosledno oglušivati. Drugim rečima, da uticajni političari više čitaju, makar klasike poput Velsa, možda ne bi dolazilo do zahuktale trke u nuklearnom naoružanju koje se u poslednje vreme sve više spominje u kontekstu uzajamnih pretnji između država i vojnih blokova. Tekući rat u Ukrajini svakako ukazuje na dalekovidost Velsovog četvrtog romana neuporedivo više čak i nego istoimena filmska adaptacija Stivena Spilberga iz 2005. godine, ili sasvim nedavna televizijska serija Hauarda Ouermena, takođe pod naslovom „Rat svetova“.

Tematska dalekovidost romana ipak nije jedino zbog čega on i više od sto dvadeset godina od svog prvog izdanja deluje sasvim sveže. To se pre svega može reći i za stil: sliven i lagan za praćenje, oprečno težini teme i stalnim uzbuđenjima u naraciji, na šta mogu da podsete birani savremeni trileri. S druge strane, pripovedanje teče u duhu svojevrsne demokratičnosti: bezimenost protagoniste i kazivača, inače pisca naučnih tekstova, omogućuje čitaocu „jednaku“ poziciju (bez obzira na to što se on početno obreće u sasvim nepoznatom svetu, na koji se doduše brzo privikava). I ovim smo se tek ovlašno dotakli jedne od poglavitih vrlina dela. Naime, roman je prvobitno objavljen 1898. godine: u doba kad su progres nauke, industrijska revolucija i efikasni kolonijalizam obećavali društvo blagostanja, ali samo za pojedince i na štetu drugih; industrijalizacija nije samo stvarala benefite nego je i produbljivala socijalne nejednakosti. Tako tema invazije Marsovaca na Zemlju krije istančanu društvenu kritiku. Kobno nasrtanje vanzemaljaca na London i njegovu okolinu, a potom i na druga mesta na našoj planeti, mogu se pojmiti sličnim belačkoj eksploataciji crnaca – i ne samo crnaca – na njihovim matičnim teritorijama i ljudskoj zloupotrebi životinja. Fatalan ishod agresije Marsovaca po većinu čeljadi oslikava pak socijalnu nejednakost (samo retki uspevaju da se sakriju ispod zemlje; drugi stradaju mnogo ranije). Nemoćni artiljerac i još nemoćniji sveštenik, kao značajni likovi jer je na njih u pojedinim trenucima pripovedač i glavni junak upućen, mogu pak da budu čitani u ključu kritike vojnog i crkvenog sistema, od kojih se ne zna koji je bučniji a koji jaloviji. Takođe, bezuspešni pokušaj ljudske delegacije, na čelu pregovora s „došljacima“ sa uglednim astronomom Ogilvijem, više nego podseća na neuspehe mirovnih pregovora kad dođe do najgoreg. Sve ove demokratske poruke date su okolišno, daleko i od kakvog pamfletaštva, u meri u kojoj čitalac manje sklon uočavanju implicitnih poruka nego praćenju radnje može i da ih ne primeti.

Kao prvi roman o marsovskoj invaziji na Zemlju i knjiga koja je pre drugih upozorila na opasnost zloupotrebe nauke za potrebe razvoja razornih tehnoloških resursa, „Rat svetova“ se u apokaliptičnim danima koje živimo još jednom potvrđuje kao ključni SF u istoriji celokupne svetske književnosti.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844