Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Putopis kroz istoriju knjige – „Zapisano u beskraju“

Izvorno objavljena 2019, knjiga „Zapisano u beskraju“ španske autorke Irene Valjeho trijumfovala je u gotovo svim oblastima književne recepcije: našla se na vrhovima top-lista i prevedena je – ili se prevodi – na preko dvadeset jezika; dobila je pet značajnih nagrada i, osim uspeha kod kritike, požnjela je je i iskrene izjave divljenja nekih od najuticajnijih svetskih savremenih pisaca, poput Marija Vargasa Ljose ili Alberta Mangela. Sve to možda i ne bi bilo makar prividno neobično da nije pisana u – žanru eseja, za koji važi da je jedan od najnekomercijalnijih književnih rodova. Što se tiče same teme dela, može se reći da je važnost „Zapisanog u beskraju“ tolika da je promenila percepciju značaja knjige. Ona je i danas, drugim rečima, bitnija nego što bi iko mogao da pomisli, inače nonfikšn Irene Valjeho o rečenoj temi ne bi ostvarilo toliko nesporan i višestran uspeh.

U skladu sa podnaslovom „Nastanak knjige u klasičnom svetu“, u ovom delu čitamo zanimljive anegdote o istorijski upamćenim ljudima bitnim za unapređivanje značaja knjige (Marko Antonije, Ptolomej Treći, Aleksandar Veliki i brojni drugi) i više nego zanimljive paradokse o anonimnim Egipćanima koji su otkrili da se najtrajnije zapisivanje može odvijati na prerađevini stabala, tj. papirusu a ne na svili, kamenu, drvetu, koži, blatu…; i o takođe anonimnim habronošama i robovima koji su bili na društvenom dnu, ali su tokom antike obavljali važan posao nabavke odnosno prepisivanja: umnožavanja štiva. A ako se tema ovog rada Irene Valjeho pokazuje toliko važnom a sama po sebi je i krupna jer prvi sačuvani spis „Ep o Gilgamešu“ datira manje-više iz sedamnaestog veka pre nove ere, nema žanra koji je u stanju da gipkije prenese drevnu temu do novijih vremena nego što je to esej. Samim tim, prividna neobičnost svestranog uspeha „Zapisanog u beskraju“ opada.

Ispostavlja se da je podnaslov eseja Irene Valjeho samo uslovan, inače štivo ne bi dosezalo sve do poslednja dva veka u kojima je pisanje praktično preseljeno na plastične tastature kompjutera i njihove monitore i kad je učinjeno štošta – srećom, uzalud – da značaj knjige propadne. Autorka ne propušta da podseti na svojevrsni bibliocid, počev od nacionalsocijalističkog spaljivanja naslova više od pet i po hiljada „degenerisanih“ autora, bombardovanja biblioteka u Drugom svetskom ratu, izvesnih mera kineske kulturne revolucije i sovjetskih čistki sumnjivih pisaca do našeg stoleća, kada su američke trupe poharale iračke muzeje i biblioteke.

Uslovan je i žanr knjige koja je uostalom dobijala i nagrade za esej i za narativ. „Zapisano u beskraju“ može se čitati i kao lični eruditski i sugestivni putopis kroz istoriju. Uostalom, kako piše Valjeho, „strast skupljača knjiga slična je strasti putnika. Svaka biblioteka je putovanje; svaka knjiga je pasoš bez roka isteka“. S druge strane, „Zapisano u beskraju“ može se čitati i kao antologija priča vezanih za ovaj artefakt od vitalnog značaja. Sa svim tim, uz neposrednost i u isti mah nesumnjivu stručnost spisateljice, stiče se utisak da umesto jednog, istovremeno čitamo stotinak različitih dela. Tako da ogromni uspeh „Zapisanog u beskraju“ zapravo ne treba ni najmanje da čudi.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844