Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prkaz romana „Nedovršena prošlost“: U vrtlogu intriga

Scenarista „Dauntonske opatijeDžulijan Felouz u romanu „Nedovršena prošlost“ vraća nas u London šezdesetih godina prošlog veka, ispisujući priču o više nego uzbudljivoj potrazi jednog bogataša za mogućim naslednikom.

Za početak nekoliko smernica, kanda, nužnih da bi se precizirao kontekst i ciljani okvir ne samo ovog konkretnog romana Džulijana Felouza, nagrađivanog scenariste Altmanovog filma „Gosford park“ i kreatora silno voljene i popularne serije „Dauntonska opatija“, nego, sva je prilika, i čitavog jednog kraka savremene a komunikativne književnosti, iz koje se barem povremeno „ispili“ i  poneki punokrvni bestseler.

Naime, dešavalo se to, naravno, i ranije, ali posebno u poslednjih nekoliko decenija, da su u knjižarsku ponudu nahrupili i autori koji su inicijalno scenaristi, koji stvaraju uz zanatsku svest o priči koja bi izvorno bila učinkovita u filmskom ili televizijsko-serijskom mediju i koji zapravo scenarije, čekajući pravu priliku za to, pred publiku prvo iznesu u vidu romana. A i iz kojih se jasno nazire taj scenaristički pedigre i gde je tretman naracije, ritma pripovedanja i priče u celini saobrazan učenjima filmske dramaturgije i na nju oslojene naratologije. Sada imamo priliku da vidimo kako ta „mustra“ i taj digresivni i zaobilazni put funkcioniše u slučaju Felouza i njegovog pozamašnog romana „Nedovršena prošlost“.

Sve u ovom romanu sugeriše na očigledan potencijal za, reklo bi se, organsku i nimalo usiljenu transformaciju u neki budući film ili seriju. To je evidentno, a toga je očito u potpunosti bio svestan i Felouz, koji, pored toga, ovde radi ono što instinktivno najviše voli i najpotpunije oseća, zadržavši se u svetu uglavnom kmezave, sobom opsednute i neproduktivne (britanske) aristokratije, koja je onda, kao takva, s puno prava zaslužila prezrivi prekor i blagu sprdnju na račun svojih brojnih i lako zametljivih manjkavosti.

To nam u „Nedovršenoj prošlosti“ stiže iz metaforičkih „usta“ i sveukupnog svetonazora neimenovanog autora, koji i sam možda potiče iz istih socio-ekonomskih i klasnih krugova. Njega poziva stari prijato-neprijatelj (engleski tu ima zgodan kliping, odnosno, kovanicu – frenemy (friend + enemy), što će reći prijatelj koji je istovremeno i neprijatelj i obratno, neko koga istovremeno smatramo i bliskim i suparnikom/rivalom/izvorom frustracija i iritacije); to je bogati aristokrata na umoru, koji je, usled zaušaka preležanih u zrelo doba, ostao bez naslednika, a koji je, imajući u vidu svoju burnu erotomansku i zavodničku prošlost, potpuno ubeđen da tamo negde sigurno ima barem jednog potomka imena i imetka. Već na toj tački Felouzova „Nedovršena prošlost“ zadobija pun okvir whodunit misterije (dakle, misterije u kojoj se obično traga za ubicom, počiniocem nekog zločina (a više je osumnjičenih), dok se ovde, eto, traga za naslednikom/naslednicom, a mnogo je majki-kandidatkinja u opticaju).

Felouz vešto spaja nekoliko samo nominalno oprečnih stvari – dramu umirućeg (pomalo i identitetske podvrste, jer dobar deo naših identiteta društvo i mi sami konstruišemo u vezi sa porodom i ovakvom ili onakvom nam prošlošću), društvenu hroniku, suptilno i neinvazivno jetku satiru na račun idejne jalovosti britanske aristokratije, nepopravljivo zanesene autodramama, dok se svet oko njih temeljno menja ili čak i raspada, te priču o prijateljstvu koje to nikada možda zbilja nije ni bilo ili naprosto nije išlo u korak sa ovakvim ili onakvim sazrevanjem aktera... Sve to nam stiže „u oblandi“ zanimljive, implikacijama bogate priče, koja se lako prati i čiji autor ima šta da kaže o klasi kojom je tako silovito fasciniran, a sve to, da ponovimo, prilikom čitanja ostavlja baš snažnu impresiju literarne građe koja jednostavno samo čeka i vapi da, u skladu sa svojom biti, što pre bude preinačena u film ili televizijsku seriju.

Autor: Zoran Janković
Izvor: časopis Bukmarker, br. 52

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844