Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Život i smrt Sofi Stark“: Neodoljiva manipulativnost

Istorija je puna životnih priča o ekscentričnim umetnicima, koje savremenici nisu razumeli, pa su se proslavili tek posle smrti. Upravo taj arhetip, ali i onaj o neprilagođenosti na kakvu su osuđene mnoge „obične“ kreativne osobe, „gađala“ je mlađa američka spisateljica Ana Nort svojim drugim romanom „Život i smrt Sofi Stark“.

Naslovna i glavna junakinja je na neki način autistična od detinjstva (bila je drugačija od ostale dece) do srednje škole, u kojoj su joj se neprestano rugali i smatrali je čudakinjom. Tek kada je naučila da se bavi kinematografijom, pronašla je način da se izrazi, ali i da dublje zainteresuje kolektiv. Fascinirana košarkašem i svojim dečkom Danijelom, ona još kao tinejdžerka protiv njegove volje snima niskobudžetni i hermetični „indi“ film o njemu. Utisak samog pomenutog muškog lika, kao i čitaoca, jeste da ga je Sofi iskoristila za potrebe svoje umetnosti. Nije to jedini pripovedač romana koji odaje takav dojam: među ostalima su i njena ljubavnica Alison, brat Robi, suprug Džejkob i jedan filmski kritičar.

Naracija u romanu odvija se gotovo sve vreme iz tuđe perspektive, a kad progovara, Sofi sama priznaje da je loša osoba. Mada to možda uopšte nije tačno, već je ona samo neprilagođena i stoga hladna, te joj mnogo bolje od međuljudske komunikacije ide kreativno izražavanje, kao verovatno i jedini način na koji ona može punopravno da komunicira. Uostalom, to što pripovedače čine njeni najbliži, jednako uzburkani njenom pojavom o kojoj govore, a što njoj nije dato „pravo glasa“ o sebi, deluje prilično izbavljujuće po Sofi. Kao i to što je ona sama nastojala da prenese sve što je znala o drugima izražavajući se kroz umetnost. Kao i činjenica da roman tematizuje njenu umetničku i komunikacijsku patnju.

S druge strane, i dok govore o Sofi, pripovedači su znatno zainteresovaniji za sebe nego za nju, koliko god joj bilo prigovarano zbog sebičnosti, zloupotrebljavanja drugih i emocionalne distanciranosti. Tako se može desiti da polovina čitalačke publike shvati Sofi kao nekog ko zlorabi bližnje, a druga polovina kao njihovu žrtvu. I zaista, opsednuti njome, oni joj postavljaju previše zahteva gotovo ne poznajući njene limite, koliko god se njome bavili. Možda jedina stvar koja je bitna u takvom saživotu jeste umetnost koja nastaje iz haosa takve vrste.

Bez obzira na moguće definicije glavne junakinje, ona, u nekoj meri i odsustvom volje da objašnjava svoje postupke a delimično i vlastitom protivrečnošću, u znatnoj meri ostaje neobjašnjiva. Takav učinak protagoniste mora biti sastavni deo vrhunske proze. U svakom slučaju, vrlo je retko da ličnost mogućeg sociopatskog manipulativca toliko utiče na čitaoca da se poistoveti s njom kao sa Sofi. S te strane je roman Ane Nort potpuno originalan.

I ne samo sa te: pisanje je sažeto, „razgovorno“ i jasno, ali uprkos sopstvenoj škrtosti uspeva da bude opisno. S druge strane, prepuštanje pripovedačke štafetne palice srazmerno velikom broju naratora urađa polifonijom retkom za stilski ekonomična dela kakvo je „Život i smrt Sofi Stark“. Takođe, siže koji uostalom ima drugostepenu ulogu, definisan je naslovom a da to ni najmanje ne umanjuje uzbudljivost teksta.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844