Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Sva siročad Bruklina“: Filmičnije od filma

Svoj čuveni, peti roman „Sva siročad Bruklina“, američki pisac Džonatan Litem (1964) u velikoj meri je osmislio kao parodiju detektivskih narativa. Naravno, ne u starinskom poimanju parodije kao sprdačine nego kao ponavljanja izvesnog modela sa (ironijskom) razlikom. Autor u romanu na radikalno drugačiji, osvežavajući način pristupa izvesnim opštim mestima klasičnih, američkih, kriminalističkih romana pisaca poput Rejmonda Čendlera ili Dešijela Hemeta. Na primer, dok je njihov tipičan lik detektiva tvrd i hladnokrvan momak, Litelov glavni junak i pripovedač Lajonel Esrog odrastao je u sirotištu, odakle je izbavljen, i pati od Turetovog sindroma. U simptome tog poremećaja spadaju brojni facijalni i verbalni tikovi, čak i vrisci, koji se ne mogu kontrolisati. Dakle, u pitanju je potpuno suprotan junak onom iz čendlerovsko-hemetovskog šablona. Pritom je, uprkos svom izvesnom sarkastično-ciničkom naboju, Lajonel Estog nežan, tako da njegov lik pomaže da se razume Turetov sindrom i da se kod čitaoca lakše probudi saosećanje prema protagonisti, ali i prema svima koji pate od dotične bolesti.

Kao i njegova tri druga, Lajonela je iz sirotišta izbavio živopisni lik Frenk Mina, vlasnik detektivske agencije koja služi i za selidbe i, kako bi parodija bila još izraženija, možda i za kriminogena posla. Roman počinje upravo njegovom smrću. Lajonel nije naročito podstaknut da obavi istragu Frenkovog stradanja samo zato što mu je Mina, kao i trojici njegovih drugova, bio kao otac, a i više od toga: neko ko je bio u stanju da u njemu vidi nešto više od tikova i opsesivno-kompulzivnih radnji, to jest sposoban da uoči njegovu inteligenciju i talenat. Naime, za ubistvo je nepravedno optuženo jedno od „siročadi“, što naposletku motiviše glavnog junaka da valjano sprovede istragu. Ispostaviće se da je Frenka Minu divljački likvidirao neko ko je unajmio njegove usluge – a možda je u pitanju i grupa takvih – pa će Lajenol morati da prouči poslednje aktivnosti svog bivšeg šefa i mentora kako bi precizno locirao one koji su odgovorni za njegovu smt.

„Sva siročad Bruklina“ je jedan od onih romana čija je recepcija opterećena njihovom filmskom adaptacijom. U ovom slučaju to opterećenje je izričito. Filmska adaptacija Edvarda Nortona izmešta radnju iz razdoblja od sedamdesetih do devedesetih godina prošlog veka u period koji počinje pedesetih, te stvara pogrešnu ideju o romanu. Međutim, i zbog drugih razloga reference iz sedme umetnosti jesu neizbežne kad je reč o narativu Džonatana Litema. Recimo, i u „Velikom Lebovskom“ braće Koen i u romanu „Sva siročad Bruklina“ glavni junak je atipičan i gotovo nehotice upleten u slučaj koji ga prevazilazi i koji on ne razume do kraja. Obojica dejstvuju kao neka vrsta detektiva na silu i postižu otkrića intuicijom ili instinktom; oba su po merilima ostatka čovečanstva svojevrsne crne ovce, ako ne i parije. Na kraju krajeva, o tome koliko je delo filmično, govori i sam njegov glavni junak, čiji su idoli Čarli Čaplin i Baster Kiton, i koji kazuje da sve što znamo potiče od Frenka Mine i gangsterskih filmova.

Drugim rečima, roman „Sva siročad Bruklina“ jeste obavezna literatura koja uzbudljivo vuče na kinematografska ostvarenja, ali ga je poželjno čitati pre gledanja adaptacije za velike ekrane.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844