Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Revolucija“: Psihologija radikalnog rata

Revolucija je krajnje kompleksan fenomen. Koliko god radikalan, s jedne strane je prirođen gotovo svakom ljudskom biću budući da malo ko, makar povremeno, ne oseća potrebu za ekstremnom promenom sopstvenih navika. S druge strane, kad je reč o revolucijama, kao širem društvenom fenomenu, one su po prirodi realpolitične jer po pravilu nisu izvedene do kraja. A i kako bi bile kad su, kako već rekosmo, radikalne? Opet, neminovne su jer se svet ne bi kretao dalje da nije njih.

Ličnu revoluciju u poslednjem delu španskog autora i akademika Artura Peresa-Revertea (1951) oslikava slučaj glavnog junaka, ako ne čitavog romana a ono njegove prve polovine, Martina Gareta. Isprva španski rudarski inženjer, privučen hicima na ulici, on prečuje glasove opreza da bi napustio svoj hotel i proverio šta se to dešava. Ubrzo se pridružuje grupi Fransiska Panča Vilje u pljački petnaest hiljada zlatnih „maksimilijana“ iz banke u Sijudad Huaresu da bi kasnije postao dinamitaš, a na kraju i poverenik jednoga od vođa revolucije.

Garetova metamorfoza je vrlo slojevita: on je mladić koji postaje gerilac što usred rata otkriva skrivena pravila univerzuma koja određuju pitanja ljubavi, lojalnosti, smrti i života. Koliko god sižejni okidač njegove odluke da učestvuje u revoluciji delovao nadrealistički, ovaj roman jeste realističko istorijsko delo, što je naglašeno njegovim reporterskim stilom, dobrom dokumentovanošću i verodostojnošću ratnih scena, kao i dijalozima koji se dobrim delom odvijaju na dijalektu, što je plastično ilustrovao prevodilac Dalibor Soldatić.

Spoljnja revolucija u romanu jeste ona čuvena, meksička, Panča Vilje i Emilijana Sapate, koja se odvijala u drugoj deceniji dvadesetog veka. Njome je svrgnuta diktatura Porfirija Dijasa, a uzrokovala je i prve višestranačke izbore u državi. Deo revolucije, koji pak nije „odrađen“, ležao je u tome što su njene vođe kao većinom analfabete, bile nespremne da preuzmu vođenje Meksika, a pogotovo da posluju sa moćnim susedom sa severa: Sjedinjenim Državama.

Naravno da čitalac treba da bude upozoren na doze nasilja u romanu, ali i toga kako ono protiče kroz nas menjajući nas, utoliko što se prema njemu određujemo, ali i utiče na naše postupke i odluke. U revoluciji postoji proces katarze, kao i sazrevanja i učenja, pri kojima je za muškarca žena neophodna. Zbog toga u romanu s ovakvom temom žena igra fundamentalnu ulogu. Reč je pre svega o Dijani Palmer, odlučnoj američkoj novinarki koja obavlja posao ratne dopisnice sa prve linije fronta i tako od posmatračice postaje učesnica. Prisutne su i druge žene koje prate svoje muškarce, nakrcane svojom oskudnom imovinom, oružjem, pa čak i decom, ako ih imaju. Međutim, Dijana Palmer unosi i bitnu ravnotežu u delo utoliko što je po ličnoj metamorfozi ženski pandan Martina Gareta.

Tako se Arturo Peres-Reverte ispostavlja ne samo kao majstor opisa rata nego i kao krajnje umešan u profilisanju likova. Potonje je svakako značajnije, a odnosi se ne samo na Dijanu Palmer i Gareta nego i na istorijske ličnosti poput Panča Vilje, Emilijana Sapate i braće Madero, ali i na anonimuse poput običnih revolucionara i neizostavnih „stranih plaćenika“.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844