Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Privrženost“: Ostalo je maštanje

Tamo gde su oskudni istorijski izvori i autentična dokumenta, idealno je tlo za bujanje mašte i stvaranje priče koja će, koliko god fiktivna bila, najefikasnije ukazati na skrajnute ili zaboravljene činjenice.

Premda se za Katarinu Kantakuzinu Branković, ćerku despota Đurđa i ženu grofa Ulriha II Celjskog, ne može reći da je potpuno sklonjena sa istorijske pozornice, opet se ne može reći ni da je njeno ime poznato kao što su, na primer, poznata imena kraljice Jelene Anžujske, kneginje Milice, monahinje Jefimije, princeze Olivere, pa ni kao imena Katarinine majke i sestre – despotice Jerine i sultanije Mare.

Bacivši akcenat na životopis grofice Katarine kao neposrednog svedoka propasti dveju porodica i dveju država, pisac Drago Kekanović u svom romanu „Privrženost“ daje i sliku balkanskih prilika sredinom petnaestog stoleća, kad je sa istoka glasno nadirala osmanska vojska, a sa zapada dopirali odjeci prvih renesansnih koraka.

Pošto se život jedne osobe, pa i život jedne istorijske ličnosti, još jasnije sagledava iz perspektive tuđih očiju, Kekanović je svoj roman najvećim delom napisao u vidu ispovesti Katarininog vernog prijatelja Damjana, sokolara i monaha, čiji je životopis takođe paradigma propasti srpske države u poznom srednjem veku, ali i opstanka srpskog naroda povlačenjem pred nadmoćnijim osvajačem i strpljenjem pred neizvesnostima.

Poreklom iz neposredne okoline Dubrovnika, a poput roba doveden u Smederevo, Damjan će svoju neostvarenu i neostvarivu ljubav prema despotovoj ćerki pretvoriti u privrženost kojoj će ostati dosledan i tokom ropstva u Turskoj i tokom boravka na celjskom dvoru, pa i nakon povlačenja u manastirsku tišinu.

Iako piše o vremenu presudnom ne samo za sudbinu srednjovekovne Srbije nego i za sudbinu Evrope na razmeđi srednjeg i novog veka, Kekanović nije dopustio da ga istorija savlada, pa je odoleo da pojedinim istorijskim događajima i dokumentima daje značaj koji, u momentu kad su se desili, odnosno kad su nastali, nisu mogli da imaju. Stoga roman i izgleda kao da jeste napisan tokom poslednjih godina Srpske despotovine, odnosno u danima gašenja loze grofova Celjskih, tim pre što je Damjanova ispovest prožeta i svakodnevnim tričarijama koje su sigurno opsedale srednjovekovnog čoveka onoliko koliko opsedaju i čoveka dvadeset prvog stoleća, bez obzira na aktuelna politička i kulturna previranja.

Kao istorijska ličnost, Katarina Branković predstavlja jednu od važnijih spona između srpske srednjovekovne države i najzapadnijih krajeva južnoslovenskog prostora, koji su tada bili pod vrhovnom vlašću Rimsko-nemačkog carstva. Pomalo je, međutim, neobično što njeno ime nije postalo prepoznatljiv istorijski simbol, čak ni nakon stvaranja jugoslovenske države, premda se detalj sa grba grofova Celjskih našao na grbu koji je kombinovao heraldičke simbole triju naroda.

U romanu „Privrženost“ životopis Đurđeve ćerke Katarine dobija još jaču simboliku jer je predočen jezičkom i stilskom varijantom koja je dugo bila na periferiji srpske književnosti. Samim tim, Kekanović je načinio nove spone unutar jedne strukture, varirajući od arhaizama i pseudoarhaizama u svrsi dočaravanja srpskoslovenskog stila, sve do termina koji se neretko označavaju kao kroatizmi, ali bez kojih je teško zamisliti dela srpskih pisaca sa ijekavskog prostora sve do prve polovine dvadesetog veka. Stoga je ta spona načinjena i na sinhronijskom i na dijahronijskom planu.

Nakon prelomnih i potresnih događaja srednjovekovnim monasima i piscima ostalo bi da se posvete hronikama, a piscima novog veka, koji i počinje onog trenutka kad se „Privrženost“ završava, ostaje da, na osnovu onoga što je samo naznačeno ili potpuno prećutano, puste mašti na volju i stvore priču koja će još bolje razjasniti i dočarati ono što je bilo poznato, kao što je upravo slučaj sa Kekanovićevim romanom o celjskoj grofici sa smederevskog dvora i smederevskom sokolaru sa Stona.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844