Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz romana „Poljubac miholjskog leta“ – Jesen u kojoj je trebalo uživati

Prikaz romana „Poljubac miholjskog leta“ – Jesen u kojoj je trebalo uživati - slika 1
Kako jedna iznenadna smrt može odjednom promeniti živote ljudi koji se pre tragičnog događaja nisu ni poznavali, to je na zanimljiv način prikazao Milko Štimac u romanu „Poljubac miholjskog leta“, čiju je radnju koncipirao na osnovu sopstvene pozorišne predstave „Menica bez pokrića“.

Iako počinje kao klasični triler, štaviše držeći se i nekih manje-više predvidljivih šablona – pri čemu se izdvaja tipični lik mladog i pomalo gordog islednika koji tek što je stupio na dužnost – ipak se „Poljubac miholjskog leta“ postepeno pretvara u autentičnu priču koja ne iznenađuje toliko novim otkrićima u samoj istrazi koliko iznenađuje obrtima što se dešavaju u odnosima između nekolicine učesnika u istrazi, bilo da su oni predstavnici zakona, bilo da su osumnjičeni, bilo da su na mesto zločina došli slučajno.

Preciziravši da se radnja dešava u Beogradu u jesen 1938. godine, autor je iskoristio brojne načine kako bi što slikovitije dočarao tadašnji ambijent jugoslovenske prestonice, pa je u tu svrhu sačinio i raznorazne likove koji zajedno čine nesvakišdanju mešavinu, ne samo po svojim karakterima, nego i po svom načinu izražavanja, tim pre što se njihov govor kreće u rasponu od slavonskog dijalekta prožetog kroatizmima, preko folksdojčerskih germanizama, do žargona beogradskih brokera, a samo se po sebi podrazumeva da na površinu povremeno isplivaju i etničko-regionalne nesuglasice koje nisu bile prevaziđene čak ni nakon pune dve decenije od jugoslovenskog ujedinjenja.

Kako bi, inače, moglo i doći do potpunog razumevanja između Solunca koji žali što nije ostavio kosti u Albaniji i folksdojčera koji s ponosom gleda na teritorijalno proširenje zemlje svojih sunarodnika?

Kako bi se mogli usaglasiti jedan mladi islednik poreklom iz bivših austrougarskih krajeva i jedan beogradski bogataš kome je porodica okrnjena u ime proširenja otadžbine?

Ipak, ova nam priča pokazuje da je u tadašnjem Beogradu bilo mesta za svakoga, bez obzira na poreklo i ideologiju, pa iako se radnja uglavnom dešava na jednom mestu i tokom jednog prepodneva, čini se da sve vreme izbija svojevrsni kosmopolitizam i da upravo ta čudna mešavina različitih karaktera predstavlja bogatstvo, a ne balast.

Pisan pomalo u ekspresivnom tonu, sa neskrivenim autorovim stavom prema likovima koje je stvorio, „Poljubac miholjskog leta“ je upravo kao takav još bliži i interesantniji čitaocima, koji će upravo zahvaljujući autorovoj sposobnosti da prodre u dušu beogradskog međuratnog čoveka i sami moći lakše da stvore sliku tadašnjeg ambijenta.

Nije lako zamisliti da roman čija se radnja dešava u periodu između dva svetska rata može imati srećan kraj, tim pre što, iz današnje perspektive gledano, svi znaju da se dotični period završio sukobom i stradanjem neviđenih razmera, ali baš zbog toga će svaki čitalac i poželeti da junaci ovog romana pronađu svoju sreću kako bi barem malo mogli u njoj da uživaju, makar i tokom onih godinu dana pre nego što na evropskom tlu počne novi rat.

A pošto vreme radnje pada nakon potpisivanja Minhenskog sporazuma, zahvaljujući kome je naziv sudetskih planina ušao u svakodnevni vokabular i koji je nesumnjivo bio uvod u novo svetsko krvoproliće, i pošto život naročito u takvim okolnostima odvede čoveka na onu stranu kojoj nikada i nije težio, jasno je da „Poljubac miholjskog leta“ pokušava da otrgne i prikaže onaj preostali tračak nade međuratnog perioda, poručujući nam da je itekako trebalo iskoristiti priliku za ljubav i uživanje u toj poslednjoj mirnodopskoj jeseni – sve i da ona nije bila miholjsko leto.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Darko Tuševljaković: Želeo sam da u romanu opišem individualan odnos prema prošlosti

Dugo se već polemiše živimo li u vremenu krize velikih priznanja, tek jedne od mnogih i teških, ali inspirišućih za umetnike. Zato ne čudi što kada se neko od njih, u ovom slučaju najcenjenije, nađe u rukama hvale i pažnje vrednih autora, dolazi do buđenja možda već posustale nade i optimizma.

Pročitaj više

Promocija knjige „Optički nišan“ Dragoljuba Stojkovića 10. februara

U utorak 10. februara od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova knjiga Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“. Autor „Sedef-magle“ i koscenarista istoimenog filma, napisao je beskrajno duhovit i gorak roman o junaku zaglavljenom u žrvnju ratnih strahota i apsurda. N

Pročitaj više

Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!

Ljubav, nežnost i privrženost rezervisale su svoje mesto u Delfi knjižarama od 9. februara do 11. marta 2026, koliko će trajati akcija „Mesec ljubavi“, na kojoj ćete imati savršenu priliku da dođete do najboljih naslova u kojima je ljubav glavni junak. U svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.r

Pročitaj više

Nova slikovnica Jelice Greganović – „Svitac Svetozar“ za sve ljutice velikog srca

Nakon neodoljivih slikovnica „Bau-Bau“ i „Gde živi ljubav“, serijal „VELIKA mala OSEĆANJA“ Jelice Greganović i ilustratorke Marine Veselinović bogatiji je i za priču „Svitac Svetozar“. Serijal slikovnica „VELIKA mala OSEĆANJA“ imaće četiri knjige a sa decom istražuje njihov unutrašnji svet. Kroz top

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com