Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Pod punom parom“ Terija Pračeta: Disksvet u svom najboljem izdanju

Na našu veliku žalost, posle više od trideset godina i više od četrdeset romana u kanonu Disksveta, 2015. godine smo se zauvek oprostili od velikog Terija Pračeta i njegovih beskrajno duhovitih, razoružavajuće ljudskih priča. „Pastirova kruna“, poslednja knjiga iz Pračetovog globalno popularnog serijala o Disksvetu, objavljena je pet meseci nakon piščeve smrti. „Pod punom parom“, roman o kome danas pišem, u knjižarama se našao dve godine ranije i predstavlja oštroumnu satiru napretka, fundamentalizma i politike rodne ravnopravnosti.

„Pod punom parom“ upoznaje čitaoca sa mladim inženjerom Dikom Simnelom i njegovim izumom Gvozdena Šinka, prvom parnom lokomotivom na Disksvetu. Dik dovozi Gvozdenu Šinku u Ank-Morpork, gde ubrzo stiče pokroviteljstvo bogatog sanitacijskog mogula Harija Kralja, koji ulaganje u železnicu vidi kao ulaznicu u visoko društvo.

Dok interesovanje javnosti za Gvozdenu Šinku i vozni saobraćaj raste, dobronamerni despot Ank-Morporka lord Vetinari angažuje nekadašnjeg prevaranta a sadašnjeg državnog službenika Vlažu fon Lipviga da zastupa interese vlasti u poslu oko železnice. Dik, Hari i Vlaža ubrzo shvataju da će morati da se izbore sa gomilom problema, koji se, pre svega, tiču bezbednosti Gvozdene Šinke, kao i sa opasnom patuljačkom sektom koja uništenje železnice vidi kao sredstvo za ostvarenje političkih ciljeva.

Znam da će nekome ko se tek upoznaje sa Disksvetom sve ovo zvučati pomalo komplikovano, ali zaista nije; „Pod punom parom“, kao uostalom i sva Pračetova dela, izuzetno je pristupačan roman. Pisac u prvih nekoliko poglavlja iznosi sve informacije koje su jednom novajliji, ili nekome ko nije fanatični obožavalac serijala, neophodne kako bi se osećao komotno u njegovom svetu.

A kakav je to samo svet! Trideset godina građenja ovog univerzuma omogućilo je Pračetu da o Disksvetu piše kao o nečemu što zaista postoji, a njegova tvorevina, verujte mi, ne deluje ništa manje stvarno od onoga što su stvorili Tolkin i ostali „ozbiljni“ predstavnici žanra fantastike.

Pračet je, štaviše, raspolagao jedinstvanim darom za stvaranje nezaboravnih likova sa kojima čitalac želi da provodi vreme, a „Pod punom parom“ je odličan primer toga. Simpatični prevarant Vlaža fon Lipvig, ozbiljni Dik Simnel, nebrušeni dijamant ser Hari Kralj i uglađeni a ipak smrtonosni lord Vetinari su više nego zabavna skupina. A takvi su i sporedni likovi poput Vlažine preduzimljive supruge Adore Bel i njenog sluge goblina po imenu Iz Sutona Tama.

Podjednako impresivan je i Pračetov talenat za kombinovanje luckastog narativa i pronicljive satire modrenog društva i kulture.

Pračet je bio jedan od najvećih majstora dobrog starog engleskog humora i autor nekih od najboljih i najduhovitijih fusnota u istoriji književnosti. „Pod punom parom“, međutim, ne nudi čitaocu isključivo kvalitetan humor. Ima tu i zanimljivih obrta i izuzetno uzbudljivih epizoda, koje sjajno ilustruju Pračetov dar za konstruisanje akcionih scena.

Ali ono što ovu duhovitu priču uzdiže na viši nivo su gorepomenuti Pračetovi (uglavnom) suptilni komentari na račun društva i modernih društvenih pojava. Većina romana iz serijala o Disksvetu se bavi važnim društvenim pitanjima, a ako „Pod punom parom“ ima nekakvu „glavnu temu“, onda je to svakako pitanje napretka.

Ideja napretka (i način na koji je društvo prihvata) u ovoj priči poprima različite forme, ali njen najočigledniji reprezentant je sama Gvozdena Šinka. U svetu bez brzih i jeftinih prevoznih sredstava razvoj parne tehnologije omogućava Pračetu da se pozabavi analizom emocija (oduševljenje, strah, ogorčenost) koje takvi epohalni pronalasci bude u ljudima. Ne sme se, pritom, zaboraviti ni na napredak i evoluciju društvenih normi. „Pod punom parom“ povlači paralele između pokušaja da se iskorene različiti vidovi diskriminacije u društvu i slobodnog i nezaustavljivog kretanja unapred, oličenog u parnoj lokomotivi.

Diskriminacija je duboko ukorenjen problem na Disksvetu. To se može videti u problemima sa kojima se suočavaju novoemancipovani goblini, kao i u Vlažinim pokušajima da popravi uslove života nesvesnih golema, ali pre svega u ulozi i društvenom položaju žena, što je najbolje ilustrovano tretmanom žena u patuljačkoj kulturi. Opisani kao narod koji teško prihvata promene, Pračetovi patuljci toliko diskriminišu žene da je i samo pitanje pola patuljaka tabu tema.

Glavna poruka Pračetovog romana je jednostavna: napredak ima svojih dobrih i loših strana, ali stagnacija nije nikada nikom ništa dobro donela.

Ako ste tek saznali za Disksvet i ne znate odakle da počnete, slobodno možete odabrati i ovu knjigu. Kao i sva Pračetova najbolja ostvarenja, nasmejaće vas i naterati na razmišljanje. Najtoplija preporuka.

Autor: Leon Miler
Izvor: thepopculturestudio.com
Prevod: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844