Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Nana“: Radikalno delo majstora pripovedanja

S vremena na vreme dođe i onaj, pravi, trenutak kada poželite da se vratite nekom starom klasiku, pa makar samo da se prisetite kako se nekad živelo i uporedite sa našim vremenima.

Emil Zola je napisao „Nanu“ 1880. godine, a roman pruža redak uvid u pozorišni život Pariza tog doba, u vreme kada su dekadencija, bigamija, raskalašnost, nemoralno i skandalozno ponašanje bili norma, pre negoli izuzetak. Kako nam Zola pripoveda u svom delu, ovu razuzdanu eru karakterisalo je i političko razočaranje prema Napoleonu III, koji je Francusku vodio s namerom da krene u rat protiv Pruske. Život od danas do sutra, bez polaganja nade u budućnost, glavna su okosnica stavova, uverenja i ponašanja „Naninih“ junaka.

Zola je ovaj roman napisao na vrhuncu snage i moći. Do kraja 19. veka uveliko je smatran najistaknutijim francuskim piscem tog doba, a veoma se obogatio zahvaljujući uspehu kolekcije romana – sage o porodici Rugon-Makar. Roman „Nana“ deveti je deo ove sage, a zbog uspeha pređašnjih delova i reputacije koju je Zola do tog trenutka stekao, prvi tiraž ovog klasika (od 55.000 primeraka) rasprodat je za jedan dan – podvig koji bi mnogi savremeni pisci teško ostvarili.

„Nana“ predstavlja autorovu radikalnu stilsku prekretnicu u odnosu na prethodna dela, s obzirom na to da je Zola godinama bio predvodnik naturalističkog pravca u književnosti u Francuskoj, koji zastupa tezu da društveni uslovi, nasledni faktori i uticaj okoline imaju primarni uticaj na oblikovanje ljudske prirode; što prilično podseća na teoriju evolucije koju je Čarls Darvin izneo u istom periodu. Naturalistički pokret imao je cilj da pripovedanjem prikaže realnost svakodnevice.

Srž romana „Nana“ zasnovana je na simbolizmu, ne na naturalizmu, iako se mnogi stručnjaci slažu da je ovo književno delo verodostojnije od većine savremenih romana u pogledu osvrta na stanje u društvu. Simboli kojima se Zola služi predstavljaju različite aspekte glavne junakinje Nane, koja je u petnaestoj godini osvojila umetničku scenu Pariza debitantskim nastupom u varijeteu, glavnom ulogom Venere. Za samo nekoliko dana Nana je od uličarke bez trunke glumačkog iskustva postala glavna zvezda pariskog društva. Plavi uvojci, izvanredna figura i magnetska privlačnost osigurali su stalni priliv vatrenih obožavaoca. Ona polako počinje da uživa u svojoj ulozi kokete visokog društva koja svoje atribute koristi kako bi zavela, iskoristila i uništila svakog muškarca koji kroči u njen život.

Slava i bogatstvo su prosto poslužili za raspirivanje Nanine nezasite želje za osvajanjem i pobedom. Vođena sopstvenim moralnim načelima, Nana manipuliše onima koji su potpali pod njene čari i onima koji su joj potrebni kako bi proširila svoj uticaj. U pozadini priče nalazi se Pariz poznog 19. veka, koji svojim bojama, likovima i ekscentričnostima dočarava boemsku umetničku zajednicu i ono što se odigrava iza kulisa visokog društva. U tim krugovima glavna junakinja teži moći i uticaju sve dok konačno ne podlegne bolesti, u trenutku kada se masa huška na napad na Prusku. Simbolika je snažna i delotvorna; roman preispituje sistem vrednosti društva koje propada, a posebno nejednakost između bogatih i siromašnih, kao i osnove onoga što se navodno smatra „uljudnošću“.

Emil Zola majstor je pripovedanja, a njegov osvrt na društvo zanavek će imati odjeka. Svaka preporuka za svako životno doba.

Autor: Dejvid Edvards
Izvor: fiftyfiveplus.com.au
Prevod: Aleksandra Branković

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844