Prikaz romana „Minesota“: Borba sa američkim mitom
Središnji lik romana je Bob Oz, policajac norveškog porekla koji patrolira ulicama Mineapolisa u jednoj od najturbulentnijih godina savremene američke istorije – 2016. Radnja se odvija u trenutku dolaska Trampa na vlast, ali već duboko u eri oružanih napetosti, socijalne nejednakosti i institucionalnog cinizma.
Bob Oz je alkoholisan, ciničan, emocionalno disfunkcionalan, opsednut starim nerešenim slučajem trostrukog ubistva koji mu je obeležio karijeru i život. Njegov vizuelni zaštitni znak je žuti kaput u kojem luta kroz sneg i noć grada prepunog senki. Bob Oz je tipični antiheroj u nesbeovskom ključu: šarmantan i odbojan, slab i opasan, ranjiv i destruktivan. Njegov svet naseljavaju korumpirani policajci, usamljenička lica iz zabitih kvartova, ljudi sa mračnim hobijima i politička realnost koja je istovremeno i pozadina i uzrok nasilja koje se širi.
Sve počinje pokušajem ubistva trgovca oružjem snajperskim hicem koji, u očima pojedinih detektiva, deluje više kao gest pravde nego zločin. Taj atentat otvara niz događaja koji vode Boba Oza ka mračnim istinama iz prošlosti i susretu sa novim serijskim ubicom, čovekom opsednutim praksom prepariranja ljudskih tela kako bi ih učinio nalik umetničkim delima.
Ovde Nesbe prelazi granicu između kriminalističkog i horor žanra. No i pored toga što su ubistva u centru pažnje, prava snaga romana kao da leži u njegovoj političkoj pozadini. Autor koristi kriminalistički zaplet kao sredstvo da se osvrne na suštinske probleme savremene Amerike poput opsesije oružjem, usamljenosti i otuđenosti, rasnog i klasnog jaza, nasilja kao svakodnevice i nade koju ljudi polažu u pogrešne lidere. U neretkim momentima, dijalozi likova funkcionišu kao komentari na srž američkog društva.
Drugim rečima, dobijamo Nesbea u najdirektnijoj i najangažovanijoj formi: on koristi napetu priču da govori o strahu kao osnovnoj valuti političkog postojanja u Sjedinjenim Državama. I time „Minesota“ prestaje da bude samo roman o ubici i postaje štivo o društvu na ivici raspada.
Dopunski sloj romana čini njegova narativna struktura: deo priče prati jednog norveškog pisca koji dolazi u Mineapolis da istraži stari zločin i napiše knjigu o tome. Ova metanaracija služi kao ogledalo: pogled spolja, iz Evrope, na Ameriku. Dotični sloj pomaže da se uokviri nesbeovski pristup – fascinacija zemljom koju ne pokušava da idealizuje, već da je razume kroz njene kontradikcije.
U tom smislu, „Minesota“ nije samo omaž američkom krimi žanru, već i dokument o tome kako evropski pisac pokušava da se izbori sa američkim mitom. Bob Oz je pak antiheroj, ali i metafora: on je Amerika koja se raspada iznutra, plaši, puca, beži i nada se, čovek koji nije izgubio samo veru u institucije već i u sopstveni život.
Sveuzev, Ju Nesbe je napisao roman koji istovremeno funkcioniše kao krvavi triler, politička dijagnoza, horor-pripovest i socijalna analiza. Za čitaoce koji traže više od zapleta, „Minesota“ je roman koji će ih uznemiriti, zabaviti i naterati da zastanu i porazmisle o svetu koji ih okružuje.
Autor: Domagoj Petrović



















