Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Mimohod senki“: Roman prostora

U skladu sa objašnjenjima Hulijana Riosa (1941) u kratkom prologu izdanja, „Mimohod senki“ je knjiga nastala četrdeset godina pre svog izvornog objavljivanja (2008. godine). Umesto da bude prvo autorovo publikovano delo, ono je dugo čamilo u fioci, između ostalog, zbog frankizma. Strogi „kaudiljov“ režim verovatno bi intervenisao usled Riosovih kritičkih prispomena na Španski građanski rat u Galisiji, inače rodnoj oblasti diktatora koja pruža opšti okvir nesuđenom piščevom debiju. Rios u prologu takođe navodi da su neke od celina knjige u sedmoj deceniji dvadesetog veka nezavisno objavljivane kao priče koje su kao takve nagrađivane. Inače, autor ne čita svoje štivo kao zbirku kratke proze: podnaslov glasi „Roman o Tamogi“. Iako se u njegovim poglavljima može uživati kao u nezavisnim, i sasvim zaokruženim pričama, zaista postoji stilističko, prostorno i kompoziciono jedinstvo koje „Mimohod senki“ nesumnjivo žanrovski opredeljuje na drugu stranu. Posredi je – bilo mozaični, bilo fragmentarni – roman.

Što se tiče stilističkih elemenata koji govore u prilog tome, jezik je objedinjavajuće precizan, sveden i ekonomičan i u dijalozima i u klasičnoj naraciji, bez obzira na to da li ona teče u prvom, drugom ili trećem licu. (Jedno od devet poglavlja nosi naslov Drugo lice, u kojem je i ispripovedano.) Sama ova polifonija bi svojom savršenom harmoničnošću obezbedila dovoljnu snagu da potisne značaj događaja koji se odvijaju u svakoj od proznih celina. U pitanju je poetičko oruđe koje Rios koristi na način koji je opredelio jednog Karlosa Fuentesa da ga nazove najinventivnijim i najkreativnijim savremenim piscem na španskom, a Huana Gojtisola – potpisnika romana „Znaci identiteta“ – da proglasi autora „Mimohoda senki“ alhemičarom glagola. U ovoj pak knjizi jezik je posebno tačan prilikom opisivanja likova i, u manjoj meri, jedinstvenog prostora, pri čemu se autor smotreno kloni regionalizama. Posredi je galisijski topos Tamoga iz podnaslova dela, koja se spontano uzdiže kao predeo moćnog značenja, kao da njeni plastično prikazani stanovnici svojim osobinama tvore poprište jedinstvenog očajanja. Tamoga je seoce u koje trgovac Mortes – čija priča otvara štivo – beži od svog dotadašnjeg života da bi u njemu možda uradio nešto loše; mesto u kojem je domaćica Sakramento poludela posle smrti svog muža; u kom je siroče Palonso, naslovni junak jedne od proznih celina, rastao kao kolektivno posvojče dok ga jedna lokalna starica nije udomila; iz Tamoge je lokalni krojač kamionom odveden u smrt tokom Španskog građanskog rata, koji je pokosio i mnoge druge žitelje sela.

Kompoziciono jedinstvo štiva pak se, u celini, ogleda u dubokom jedinstvu svih poglavlja koji sklapaju mozaik u kojem nema nikakvog viška i kom ništa ne nedostaje. U pojedinostima, ono posebno dolazi do izražaja u poglavljima Lov u julu i Dies irae, koja nisu pisana jedno posle drugog, i u kojima je spomenuti krojač ubijen odnosno, trideset godina kasnije, osvećen. Uostalom, većina proznih celina usredsređena je na Palonsa i, nadasve, na jedinstven i veličanstveno uverljiv lik Mortesa, sivog ali misterioznog čoveka koji džentlmenski priznaje da ako je u Tamogi teško živeti, ona je najbolje moguće mesto za samoubistvo. Tako je „Mimohod senki“ ne samo roman prostora nego tom žanru pripada i po pitanju tretmana likova.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844