Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Ljudi bez grobova“ Enesa Halilovića – Život je najteža hipoteza

Jaje kao izvor života, Goldbahova hipoteza kao simbol nerešivosti i neobeleženo mesto konačnog počivališta kao metafora zaborava spojeni su u jednu neraskidivu celinu da bi tako čvrsto vezani činili okosnicu romana „Ljudi bez grobova“.

Već i na prvi pogled, teško je ne zapitati se: da li bi se mnogo promenilo da je, umesto sintagme ljudi bez grobova, pisac Enes Halilović za naslov svog romana upotrebio samo jednu reč – ljudi?

Ne ostane li, na kraju, svaki čovek bez groba?

I onda kad grobno mesto bude označeno, teško je odupreti se zaboravu, pa i fizičkom urušavanju samog obeležja.

Unevši u svoj roman likove od kojih će većina završiti svoje živote tako da neće ni biti moguće obeležiti gde su sahranjeni, Halilović je zapravo pokazao da bez groba ostaje svako ko bude zaboravljen i čiju životnu priču neće imati ko da ispriča, a nasuprot tome, ako o ljudima koji nisu zaslužili dostojno grobno mesto ostanu sačuvane priče i uspomene, to je svakako lepše i prikladnije obeležje od bilo kog drugog.

Znajući da je priča najdostojnija zamena za grobove koji su izostali ili su zatrti, glavni junak i ujedno pripovedač Semir Numić sve vreme traga za pravim načinom kako bi ispripovedao svoju sudbinu i sudbinu svojih predaka, ali kao da se tokom te potrage sve urotilo protiv mladog umetnika, jer koliko god želeo da bude u nekom svom svetu i da se bavi pitanjima koja se samo njega tiču, problemi iz stvarnosti ga neprestano sustižu jedan za drugim i iz korena mu menjaju život, terajući ga da se seli iz mesta u mesto, da jednu porodicu menja drugom, da se odriče sopstvenih interesovanja zarad tuđih interesa, pa i da spozna sve mračne i perverzne aspekte neposredne okoline.

Posmrče i siroče koje je odgajila tetka sumnjive prošlosti, sin višestrukog ubice, potom i sâm nehotični ubica, zaljubljen u devojku za čiju se majku govori da je veštica, prijatelj čudaka kome je glavna preokupacija Goldbahova hipoteza, Semir će uvideti koliko je i sâm život u stvari jedna velika hipoteza u kojoj je teško prozreti pravila i za čije je zagonetke ponekad potrebno imati mnogo strpljenja da bi bile rešene.

Uprkos svemu, Semir neće gubiti nadu i iz svake bolne i teške spoznaje izlaziće jači i mudriji nego što je ranije bio, tako da je njegovo pripovedanje zapravo stav iskusnog čoveka, koji o svim događajima priča sa izvesne distance, pa stoga deluje da i o krajnje morbidnim i gnusnim trenucima i detaljima govori prilično ravnodušno, kao da se to nije dogodilo njemu i kao da se nije odrazilo na njegovu sudbinu.

Ravnodušno a istovremeno potresno, pritom začinjeno momentima koji zadiru u domen magijskog realizma, pripovedanje glavnog junaka romana „Ljudi bez grobova“ ne samo što neće ostaviti nijednog čitaoca ravnodušnim, nego će svakoga podstaći na razmišljanje o sopstvenim teoremama i hipotezama, a možda će, najzad, nekome to i biti putokaz kako da prepozna ključne zagonetke svog života i otpočne sa njihovim rešavanjem.

A posebno je važno što će nas „Ljudi bez grobova“ podsetiti da i u našoj neposrednoj okolini ima ko zna koliko Numana Numića i Janka Jankovića čiji grobovi ne postoje ili su, ako postoje, zaboravljeni i zapušteni, pa ćemo uvideti da ponekad i od samog čoveka zavisi hoće li umeti da za života reši svoju hipotezu ne bi li makar na taj način zaslužio da mu ime bude spominjano i da mu se za grob zna.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Enes Halilović

Enes Halilović

<p style="text-align: justify">Enes Halilović rođen je 5. marta 1977. u Novom Pazaru.<br /> <br /> Poezija: <em>Srednje slovo</em> (1995), <em>Bludni parip</em> (2000), <em>Listovi na vodi</em> (2007), <em>Pesme iz bolesti i zdravlja</em> (2011), <em>Zidovi </em>(2014), <em>Bangladeš </em>(2019) i <em>Sekvoja </em>(2022).<br /> <br /> Zbirke priča: <em>Potomci odbijenih prosaca </em>(2004), <em>Kapilarne pojave</em> (2006) i <em>Čudna knjiga</em> (2017).<br /> <br /> Drame: <em>In vivo </em>(2004), <em>Kemet </em>(2009) i <em>Zemlja </em>(2022).<br /> <br /> Romani:<em> Ep o vodi</em> (2012), <em>Ako dugo gledaš u ponor</em> (2016),<em> Ljudi bez grobova</em> (2020) i <em>Bekos </em>(2025).<br /> <br /> Osnovao je književni časopis <em>Sent </em>i književni veb-časopis <em>Eckermann</em>. <br /> <br /> Knjige Enesa Halilovića objavljene su na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom, bugarskom, ruskom, italijanskom i latinskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, nemački, španski, ruski, arapski, turski, francuski, poljski, rumunski, ukrajinski, mađarski, slovenački, letonski, albanski, makedonski, grčki, bugarski, katalonski, romski, danski, portugalski, italijanski, beloruski, jermenski, hebrejski, japanski, persijski i latinski jezik. <br /> <br /> Nagrade: Zlatna značka za doprinos kulturi KPZ Srbije, &bdquo;Branko Miljković&ldquo;, &bdquo;Đura Jakšić, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Ahmed Vali&ldquo;, &bdquo;Stevan Sremac&ldquo;, &bdquo;Zlatno slovo&ldquo;, &bdquo;Grigorije Božović&ldquo;, Vitalova nagrada &bdquo;Zlatni suncokret&ldquo;, &bdquo;Zaplanjski Orfej&ldquo;, &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, &bdquo;Velika nagrada Ivo Andrić&ldquo; i Povelja festivala u Anciju. <br /> <br /> Za urednički rad dobio je nagradu &bdquo;Sergije Lajković&ldquo;.<br /> <br /> <em>Komad o novorođenčadima</em> koja govore premijerno su izveli glumci berlinskog teatra <em>Šaubine </em>(<em>Schaubuhne</em>) 10. marta 2011. godine. <br /> <br /> Po romanu <em>Ako dugo gledaš u ponor </em>Zlatko Paković je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 27. decembra 2020. <br /> <br /> Po pesničkoj knjizi <em>Zidovi </em>Mitar Belojica je režirao predstavu koja je premijerno izvedena 5. januara 2022. Istog dana je premijerno izveden film <em>Zidovi</em>, takođe po motivima Halilovićeve pesničke knjige, a u režiji Adema Tutića. <br /> <br /> Po romanu <em>Ljudi bez grobova</em> Stevan Bodroža je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 13. novembra 2023.<br /> <br /> Za redovnog člana Slovenske akademije nauka i umetnosti (Varna, Bugarska) izabran 2. januara 2023. godine.</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com