Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Kad ženu obuzme gnev“: Suđenje bez suda

Osobi koja – često sa razlogom – nema poverenja u sudski sistem a kardinalno je oštećena, ponekad preostaje samo da uzme pravdu u svoje ruke. Stvar je naročito osetljiva ako je posredi žena, koja zbog svog samog pola može da se suoči sa predrasudama porotnika, tim pre ako je okidač slučaja u sferi njenih seksualnih sloboda. Sve ovo čitalac romana „Kad ženu obuzme gnev“ francuskog pisca Matjea Menegoa (1967) saznaje vrlo postepeno, „na kašičicu“. Pošto je slučaj očigledno pikantan, a autor vešto sklapa dramaturgiju iz iskaza šestoro članova porote, odnosno svojevrsnog monologa ili neformalnog dnevnika glavne junakinje Matilde Kolinjon, čitaočevo uzbuđenje raste. On dospeva u priliku da se poistoveti sa svih sedam dotičnih likova. (Na kraju krajeva, svako može da postane član narodne porote.) Utoliko je sloboda koju Menego daje publici izvanredno široka. Roman je pisan u sporom ritmu, ali direktnim stilom, koji ne remeti da se svaki čitalac u skladu sa svojim kulturološkim zaleđem i iskustvima stavi u poziciju bilo kog porotnika, odnosno Matilde Kolinjon ali i njenih žrtava, koje su istovremeno i krvnici protagonistkinje.

Autor je dramaturški i psihološki krajnje vešto sklopio postavku plodnu za različita tumačenja. A ona glasi, manje-više, ovako: Matilda Kolinjon je preko aplikacije Tinder upoznala dva muškarca koja su je napastovala i kojima se osvetila odglumivši da im je njihovo zlostavljanje prijalo kako bi došla u priliku da udari na njihovu prejaku „muževnost“ najdirektnije moguće – dvostrukim kastriranjem.

Možda prvo pitanje koje se spontano postavlja glasi: da li je gore psihološko ili telesno zlostavljanje i da li veća šteta nastaje bahatim nanošenjem traume ili osvetničkim unakaženjem napasnika? Moralni paradoks dvojake uloge zločinca i žrtve, uloge koja važi za sve troje junaka, usložnjava se pošto glavna junakinja na Porotnom sudu u Renu priznaje da je sklona izvesnim erotskim perverzijama i da se zbog osvete ne kaje; štaviše, traži da i sama bude tretirana kao žrtva. Naravno da je situacija komplikovana i stoga što se odvija u društvu koje je, koliko god napredno, i dalje suštinski patrijarhalno pa teško može da razume da uzorna dvostruka – doduše, razvedena – majka može da ima posebne seksualne potrebe. Okolnosti nimalo nisu olakšane ni time što izazivaju preteranu pažnju senzacionalističkih medija… Sve u svemu, nije ni najmanje čudno što roman „Kad ženu obuzme gnev“, uspevši da na skučenom prostoru od oko sto četrdeset stranica postavi brojna vitalna pitanja i prepusti konačne odgovore čitaocima, dobija na društvenoj važnosti, dokazanoj i pozorišnim i filmskim adaptacijama, već ostvarenim ili tek najavljenim.

Kao što je i postavka romana paradoksalna, tako su i njegove brojne izvedenice. Među kojima je i ta da pripovedač ostavlja potpuno slobodan prostor čitaocima za tumačenje, iako je lično, koliko god diskretno, nesumnjivo na strani žena. Paradoks je i da iako se siže vrti oko sudskog procesa vezanog za osvetu zbog silovanja i pritom otvara brojna moralna i društvena pitanja, na kraju čini neizvesnost o presudi manje značajnom nego što bi se očekivalo. Ali to nije samo paradoks, nego i dokaz o nesumnjivom majstorstvu Matjea Menegoa.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844