Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Ja sam Frida“ Karolin Bernard: Velika priča o ljubavi i slobodi

Teoretičarka književnosti Karolin Bernard, odnosno Tanja Šli, u fokus svoje romansirane biografije o meksičkoj slikarki Fridi Kalo stavlja period između avgusta 1938. i marta 1939. godine. A zašto? Ovo razdoblje bitno je za njen umetnički razvoj, od prve samostalne izložbe u Njujorku do otkrivanja novih evropskih struja i avangarde u umetničkoj metropoli – Parizu, tokom kog postaje samostalna umetnica sa sopstvenim stilom. Karolin Bernard na prelep je način opisala žar i dinamiku Fridinog stvaralačkog procesa. Slikarkina doživotna ljubav i mržnja (ali i osećaj konkurencije) prema Dijegu Riveri, njena zavisnost od njega, ali i njegova podrška i ohrabrenje, obeležavaju je podjednako kao i njegova notorna neverstva. Ona pokušava da se oslobodi ove povezanosti upuštajući se u ljubavne veze sa drugim muškarcima. Iako njena odluka da „bira između ljubavi i (umetničke) slobode“ deluje predvidivo, jer to važi za mnoge umetnice (pogotovo tog perioda), Fridina priča je ipak drugačija. Nakon teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u septembru 1925. godine, kada je šipka tramvaja probila njenu karlicu, morala je više meseci da provede u korsetu, vezana za krevet, što je dovelo i do brojnih pobačaja. Tokom njenog oporavka najpoznatiji meksički slikar murala Dijego Rivera uvodi je u slikarstvo, koje joj s vremenom postaje sve važnije, jer u tome pronalazi sopstveni način izražavanja, stil koji je reporter Tajmsa okarakterisao kao „ginekološki“.

U septembru 1926. godine Frida slika prvi od 55 autoportreta uz objašnjenje da slika sebe zato što je često sama i zato što sebe najbolje poznaje. Putem svojih slika Frida se iznova suočava sa sopstvenim izmučenim telom kroz intenzivnu analizu ega (što su neki kritičari smatrali preteranim), kao na primer u jednom od njenih najznačajnijih dela „Šta mi je voda donela“ (1938/39). Pored toga, ona se fokusira na vlastito meksičko-indijansko poreklo kroz odeću i nakit, što je u njeno vreme bilo prava retkost, a pomoću lokalne flore i faune izražava vlastita duševna stanja ili prikazuje svoj alter ego. Iako su se u njenim kompozicijama elementi folklora često tumačili kao nadrealistički, sama Frida je to negirala, čak i kada je prihvatila poziv glavnog teoretičara nadrealizma Andrea Bretona da dođe u Pariz. Tamo nije dobila obećanu samostalnu izložbu, već je morala da učestvuje u kolektivnoj izložbi meksičke umetnosti.

U svojoj domovini samostalnu izložbu je dobila tek nekoliko nedelja pre smrti, 1953. godine, na čije otvaranje je doneta u krevetu. Dijego, za koga se ponovo udala nakon razvoda, priznao je da je ona bila najvažnija u njegovom životu, a Frida je istakla da bez Dijegove ljubavi ne bi mogla da podnese tako mučan život.

Nakon smrti Frida pada u zaborav, sve dok početkom sedamdesetih godina prošlog veka nije ponovo otkrivena u kontekstu ženskog pokreta, čime postaje popularnija od Dijega. Mnogi filmovi, između ostalog onaj svima nama poznat sa Salmom Hajek u glavnoj ulozi, pozorišne predstave, opere, radio-drame, referenece u pop kulturi, ukazuju na njen izuzetan značaj i uticaj. Na aukciji koju je organizovao „Sotbi“ 2021. godine Fridin autoportret „Dijego i ja“ (1949) dostigao je cenu od 34,5 miliona dolara, čime je nadmašio vrednost Riverinih dela skoro četiri puta.

O najznačajnijim godinama slikarkinog života saznaćete u ovoj inspirativnoj knjizi, koja je pritom savršena za opuštanje tokom vikenda!

Autor: Ulrike Bolte
Izvor: eschborner-stadtmagazin.de
Prevod: Kristijan Vekonj

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844