Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Idemo na Zagreb“: Estetika ratnog beznađa

idemo-na-zagreb-1
Roman Nebojše Jovanovića bavi se sudbom običnog čoveka u tragičkom istorijskom kontekstu. Prethodno izdanje bilo je naslovljeno „Dnevnik s rezervistima“, i čini se da kao takav s podnaslovom (Historia vulgata) čini tematsku i motivsku srž ovog romanesknog dela.

 Jovanovićev roman podeljen je u više narativnih celina, ispripovedanih različitim tehnikama. Alegorijsku sižejnu osnovu čini kazivanje o osvajanju Salamine, pri čemu istorijska parabola ne ukazuje samo na herojski podvig Atinjana, već u ovom kontekstu i na poetički kredo Jovanoviće proze.

Fragment o likovnoj izložbi na Oplencu, kroz osobenu atmosferu i recepciju umetnosti, oblikovan je ironijskim i kritičkim odnosom prema lažnoj estetici, kvazinacionalnoj ikonografiji i agresivnnoj mistifikaciji, kao i eklektičkom poimanju avangardizma. Ovim postupkom Jovanović na ubedljiv način tumači istorijsko doba u Srbiji krajem dvadesetog veka, iznoseći istovremeno i sopstvena shvatanja zasnovana na potrebi da umetničko delo treba da predstavlja simbiozu intelektualnog i emotivnog, sadržaja i forme, o čemu su još ruski formalisti pisali kao o osnovnom estetskom principu. Jovanović na to eksplicitno ukazuje kazivanjem o filozofu Solonu, koji sopstvenim spevom podstiče herojsko i božansko u Atinjanima da povrate izgubljenu Salaminu.

Ovo romaneskno delo je realističkog karaktera, naracija se razvija kroz dvojaki tok, ratnu zbilju i sećanja na prethodni period života. Tekst je oblikovan i na osnovu postmodernističkih uticaja i formi, pronađenog rukopisa, beležnice ili dnevnika glavnog junaka, poslanica, dokumentarističkih priloga, autopoetičkih činilaca kojima se otkriva i inicijalno nadahnuće (Albinonijev „Adađo“ i mistični zvukovi violina), ali i kroz refleksije o različitim temama, metaforičke i proročke snove, i nadasve kritički odnos prema devijantnim istorijskim ideologijama.

Jovanovićevo delo karakterišu žargonski i kolokvijalni govor, eliptični dijalozi koji doprinose dinamici naracije i sugestivnoj karakterizaciji likova. Junaci ovog romana su nosioci tragičnosti i kafkijanskog besmisla u istorijskom kontekstu, pružajući slojevitu predstavu o individualno-psihološkoj, kolektivnoj, socijalnoj i filozofskoj slici sveta, koji se preobražava u negaciju, očaj i beznađe.

Ovaj antiratni roman, metaforičkom atmosferom istorijskog gliba i besciljnih vojnih pohoda, blizak je „SeobamaCrnjanskog, Popovićevoj „Knjizi o Milutinu“, kao zlehudoj sudbi srpskog seljaka, koji domovinu brani daleko od sopstvenog ognjišta i zavičaja, pod okriljem različitih ideologija i okolnosti.

Jovanovićev roman „Idemo na Zagreb“ karakteriše jasna humanistička ideja o pogubnosti i apsurdu rata, u kontekstu koji estetskim oblikovanjem svedoči o tragičnosti savremene srpske istorije.

Autor: Ivan Zlatković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Nebojša Jovanović

Nebojša Jovanović

<p style="text-align: justify">Nebojša Jovanović (Loznica, 1963), istoričar i književnik. U rodnom gradu završio osnovnu školu i srednje usmereno obrazovanje, a u Beogradu, na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta, diplomirao, magistrirao i doktorirao. Radio u Jevrejskom istorijskom muzeju, u Beogradu, Zadužbini kralja Petra Prvog u Topoli (Oplenac), Petoj beogradskoj gimnaziji a danas je urednik u Zavodu za udžbenike, u Beogradu. Godinu 2003. proveo na usavršavanju u Institutu &bdquo;Georg Ekert&ldquo; u Braunšvajgu (Nemačka) i istraživanju u arhivima u Beču i Temišvaru. Bavi se i književnim radom i slikarstvom. Objavio više stručnih članaka i prikaza (oko trideset) u vezi sa istorijom beogradskih i sremskih Jevreja, nacionalnom istorijom 19. i 20 veka, istorijom jugoslovenskih ratova 90-ih godina 20. veka&nbsp; i metodikom nastave istorije. Jedan je od autora <em>Srpskog biografskog rečnika</em>, Matice srpske u Novom Sadu, <em>Školskog sveznanja</em> (Beograd, 2007) i <em>Enciklopedije srpskog naroda</em> (Beograd, 2008). Koautor je udžbenika za 8. razred osnovne škole (Zavod za udžbenike, Beograd, 2005-2009).<br /> &nbsp;<br /> Od samostalnih stručnih radova i knjiga objavio je: <em>Gde je bila Kinamova Tara</em>, &bdquo;Aleteja&ldquo;, br. 1, Filozofski fakultet, Beograd, 1988, str. 105-133; <em>Pregled istorije beogradskih Jevreja do sticanja građanske ravnopravnosti (1888)</em>, &bdquo;Zbornik radova Jevrejskog istorijskog muzeja&ldquo;, br. 6, Beograd, 1992, str. 115-165; <em>Jevrem Obrenović &ndash; skica jedne političke karijere</em>, &bdquo;Istorijski glasnik&ldquo; (L), Beograd, 2004, str. 99-133; <em>Aleksandar Karađorđević, knez Srbije (1842-1858), skica za biografiju</em>, &bdquo;Danica za 2006. godinu&ldquo;, Beograd, 2005, str. 94-111; <em>Loznički šanac i borbe na njemu u Prvom ustanku (1807-1813)</em>, &bdquo;Spomenica zadužbinskog društva Prvi srpski ustanak&ldquo;, Beograd, 1996, str. 99-117; <em>Ustanička čitanka 1804-1815 &ndash; priručnik za učenike i nastavnike</em>, Beograd, 2004, str. 1-489; <em>Leksikon ličnosti u udžbenicima istorije</em>, Novi Sad, 2001, 2003 (dva izdanja), str. 1-478; <em>Revolucionarne vlade</em> (1942-1945), <em>Vlade Srbije</em> (1805-2005), Beograd, 2005, str. 134-167; <em>Državni savet Kneževine i Kraljevine Srbije</em>, &bdquo;Spomenica Istorijskog arhiva Srem&ldquo;, br. 9, Sremska Mitrovica, 2010, str. 100-111; <em>Knez Aleksandar Karađorđević (1806-1885), Biografija</em>, Beograd, 2010, str. 1-318; <em>Dvor kneza Aleksandra Karađorđevića (1842-1858)</em>, Beograd, Laguna, 2010, str. 1-424, i druga.<br /> <br /> Roman <em>Idemo na Zagreb</em> (Beograd, 1998, 2003), objavljen je u Zagrebu (Naklada Pavičić) u čak 11 izdanja (2001-2008), a preveden je i na francuski jezik (<em>A nous Zagreb</em>, Actes sud, Arlles, 2003). <br /> <br /> Član je Predsedništva Društva istoričara Srbije, a član Nacionalnog prosvetnog saveta Republike Srbije bio je u prvom mandatu (2006-2009).</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com