Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Hildir“: Fikcija koja leči

U središtu romana „Hildir“ finske spisateljice Satu Reme (1980) krije se policijska istražiteljka Hildir Runarsodir koja radi u području Zapadnih fjordova, udaljenom delu Islanda. Njen lik predstavlja kombinaciju profesionalne kompetencije i izraza lične traume – kao dete, izgubila je dve sestre koje su nestale bez traga, što je ostavilo duboku pukotinu u njenom identitetu, ali i razvilo specifičnu osetljivost na nestanke dece, što će postati ključna linija u njenom radu i unutrašnjem razvoju. Hildir je istovremeno izdržljiva i ranjiva, stroga i empatična, zatvorena i snažno povezana sa sredinom u kojoj živi.

Islandska priroda u romanu nije samo dekor, nego i strukturalna komponenta pripovedanja. Vetroviti proplanci, uski putevi između planinskih padina i dugačka razdoblja mračnih dana stvaraju atmosferu koja na momente poprima snažan emotivni naboj. Pejzaž prerasta u narativni pritisak: teskoba prostora odražava unutrašnju teskobu likova. Čini se kao da krajolik, gotovo mitski u svojoj grubosti, oblikuje sudbine ljudi koji u njemu žive. Drugim rečima, Island u „Hildiru“ nije samo geografsko mesto, već i emocionalni pejzaž traume, izolovanosti i upornog preživljavanja.

Osim naslovne junakinje, ključni lik je i Jakob Johanson, finski policijski pripravnik koji dolazi na Island u sklopu međunarodne saradnje i stažira kod Hildir. Njegova priča je mnogo više od sporedne linije narativa – ona nosi emocionalnu kontratežu poslovnoj disciplinovanosti protagonistkinje. Jakob je čovek koji je izgubio pravo na blizinu sa sopstvenim detetom posle razvoda, a njegov bol je tih, stalan i bezmalo nepodnošljiv. Kroz njega Satu Reme uvodi teme očinstva, lične nemoći pred institucionalnim zidovima i potrebe za pripadanjem. Dok Hildir deluje kao osoba koja svoje rane drži pod kontrolom, Jakob je lik čije se traume izlivaju na površinu. On je otvorena rana u svetu u kojem se preživljavanje najčešće svodi na zatvaranje. Iako naizgled nepomirljivih karaktera, dvoje glavnih junaka su kompatibilni i dobro funkcionišu zajedno.

Tek oko trećine knjige dolazimo do prve žrtve. Kasnije se pojavljuje još žrtava, iako veza među njima u početku nije jasna. Objašnjenje dolazi kasnije, kada saznajemo više o identitetu ubijenih i zašto su baš oni morali da stradaju. Priča koja stoji iza toga može se nazvati prilično potresnom.

Ipak, u pripovedanju Satu Reme, krimi-zaplet je mehanizam a suština je u likovima. Zahvaljujući pre svega tome, ovo je specifičan noar koji ostavlja mesta toplini, podršci, humoru i nežnosti svakodnevnog života. Uopšte, emocionalna privlačnost može se shvatiti kao ključna snaga romana. Reme gradi svet u kome se ljudi ne doživljavaju kao simboli, već kao živa bića, ranjiva, protivrečna, ponekad slomljena, ali uvek okrenuta drugima. Ova bliskost likova sa čitaocima ima i šire društveno značenje: Reme uspeva da stvori fikciju koja leči.

I tu leži možda najdublji razlog njenog uspeha – u vremenu iscrpljenosti, cinizma, digitalnog umora i emocionalne distanciranosti, „Hildir“ vraća ideju o pripadanju, brizi i dubokoj, tihoj ljudskoj povezanosti. Književnost Satu Reme ne pokušava da impresionira – ona se trudi da bude bliska. Upravo u tome jeste njena snaga.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844