Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Bomboni od meda“

U Biblioteci bez prevoda koju objavljuje izdavačka kuća Laguna pojavjuje se već osmo po redu delo savremenih proznih autora iz regiona otvarajući nam bliske prozore i zajedničke vidike. Roman Milane Vlaović (1971, Metković) pitka je proza koja čitaoca vezuje pre svega tokom priče, da bi, podstaknut na malo više razmišljanja, otkrivao i njene dublje slojeve.

Glavna junakinja Marta predstavlja neku vrstu arhetipa žene sa juga Evrope, skromnog obrazovanja, predodređene za poslušnost i zacrtane tragične sudbine. S obzirom da je rođena u seocetu na ostrvu Visu, dakle usred nedođije, četvrta konstanta njenog života bila je rešenost da odatle ode po svaku cenu. Bežeći od zadrtosti i učmalosti sredine u kojoj je odskakala lepotom i odvažnošću, doživljava mnogo strašniju sudbinu, određenu muškarcima koju odabiru nju. Na ovoj prilično nam poznatoj osnovi, roman „Bomboni od meda“ teče na dva vremenska plana, u doba Drugog svetskog rata u kojem se lomi Martina sudbina, i sedamdesetih godina prošlog veka kada se Martin sin odlučuje na brak sa Srpkinjom koji, očekivano, nailazi na odijum sredine u kojoj žive.

Motiv odbacivanja stranaca koji ulaskom u brak protiv volje okoline moraju doživeti tragediju prisutan je na oba plana, kao usud majke i njenog sina Borisa i razvijan je po modelu antičke tragedije. Marta mora ostati bez svoga deteta, Boris mora biti večiti stranac u sopstvenom životu. Odbačeni i ostavljeni od onih od kojih su očekivali najviše ljubavi, pre svega od roditelja, a kasnije i partnera, oni plutaju morem u bukvalnom i prenosnom smislu, od Visa do Dubrovnika i od Splita do sanjane Italije, bez nade da je sreća moguća. Marta, kao neka varijacija Medeje, odlučuje se za ljubav, za strast za koju zna da će je odvesti u propast i na kraju lišiti deteta. Njena vera u laži italijanskog oficira koji je zavodi je slabašna, ali ipak joj se prepušta jer teži za nečim lepšim, boljim, skladnijim od braka koji ima.

Ono što je novo i sveže u prozi Milane Vlaović je sposobnost da pripoveda plastično, ubedljivo u svakom detalju koji odiše smislom za stvaranje atmosfere i verne rekonstrukcije doba kojeg se mnogi sećaju, doba prividne sreće i blagostanja socijalizma ispod čije površine su pulsirale vulkanske snage nacionalne netrpeljivosti i sukoba između društvenih slojeva. Društvo koje je deklarisalo kao osnovnu vrednost jednakost, bolovalo je od dubokih razdora, bogati i siromašni bili su vidljivi i sukobljeni do nepomirljivosti. Bomboni od meda koje devojčici stalno nudi deda koji je ne voli, a ona podjednako ne voli ni njega ni te jeftine bombone, uvode nas u priču iz sredine da bi postepeno bili sklopljeni svi delovi Martine sudbine. Naizgled ni prva ni poslednja koja je zbog svoje ambicije, strasti i balkanskih surovih okolnosti stradalno prošla kroz život, njena junakinja ispoljava mnogo od srčanosti i patosa antičkih uzora, ima u njoj neke slepe hrabrosti i nade koja je unapred osujećena, ali ona ide do kraja, sigurna kao i antičke heroine, da niti postoji njena krivica, niti nada u spas.

Milana Vlaović pokazala je kako se može pisati prijemčiva i stilski lepo uobličena proza, bez mnogo potrebe za eksperimentisanjem formom i sintaksom, sa urođenim talentom da prenese zapamćeno, a nas, njene čitaoce iz neposrednog okruženja podseti na vreme, predele i događaje koji su nam bili dobro poznati pre nego što smo se zatvorili u svoje zabrane. Gradeći psihološki lik svoje junakinje na arhetipskoj matrici i istovremeno pripovedajući čitljivu i realnu priču jednog ženskog života pokazala je da se može pisati dobro, a jednostavnim jezikom. Ovo je proza čije bogatstvo vidimo u slikama koje stvaramo čitajući i to je još jedan razlog da ovaj roman svrstamo među uspelo ispričane priče.

Autor: Aleksandra Đuričić
Izvor: Danas

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844