Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz romana „Berači borovnica“: Potresna priča o stradanju jedne porodice Indijanaca

Prikaz romana „Berači borovnica“: Potresna priča o stradanju jedne porodice Indijanaca - slika 1
U debitantskom romanu Amande Piters nestanak četvorogodišnje devojčice iz plemena Mikmak donosi sagu punu misterije i tragedije.

Godina je 1962. i jedna porodica Mikmaka prelazi iz Nove Škotske u Mejn kako bi kao sezonski radnici brali borovnice. Nakon nekog vremena život im prelazi u rutinu, ali jednog popodneva, najmlađi član porodice, četvorogodišnja Ruti, nestaje. Njen brat Džo je poslednji koji ju je video i to će ga proganjati do kraja života. Kako bude odrastao, zadesiće ga još mnoge tragedije. Nakon što je svedočio ubistvu svoga brata, Džo doživljava emocionalni krah zbog osećaja krivice za sve ono loše što se dešava unutar njegove porodice. Odaje se alkoholu, doživljava nesreću nakon koje postaje invalid, da bi nakon toga učinio nešto strašno zbog čega mora da se odrekne svog dotadašnjeg života.

Džoova priča prepliće se sa Norminom. Norma je devojka koja šezdesetih godina odrasta u belačkoj porodici. Tokom celog života je „oduvek znala da nešto nije na svom mestu“. Njen otac je distanciran dok se majka ponaša patološki zaštitnički prema njoj. „Čak i kad sam odrasla i počela da krčim svoj put u svetu“, kaže Norma, „moja majka je pokušavala da me drži blizu, povlačeći onaj nevidljivi lanac koji me je vraćao u njen prostor kad god bih pokušala da zauzmem svoj.“ Ona shvata da neće moći da se oslobodi stega i osamostali se sve dok ne razreši ono je to tišti a što njena porodica konstantno prećutkuje. Norma odlučuje da razotkrije tu tajnu.

U svom prvencu „Berači borovnica“ autorka pripoveda o različitim sudbinama Džoa i Norme. Usput saznajemo da su oni neraskidivo povezani. Da li je prezaštićena Norma možda Džoova izgubljena sestra? Da li je Ruti zapravo bila kidnapovana?

Ta misterija se vrlo jasno razrešava u prvih nekoliko poglavlja. Amanda Piters je možda preterano direktna, jer je na momente frustrirajuće ali i kristalno jasno (zbog Norminih snova koji nesumnjivo predstavljaju sećanja na njen prošli život, zbog očiglednih laži njenih roditelja i nagoveštaja, kao kada Norma kaže svojim roditeljima: „Vi ste tako beli, a ja sam tako smeđa“) da nešto nije u redu sa Norminim roditeljima. Autorka koristi i dobro oprobana sredstva da bi pokrenula zaplet – pojavljuje se stari novinski članak koji pruža poveznicu sa Norminom prošlošću, jedan čovek daje Normi poverljive informacije koje je dodatno usmeravaju, itd.

Sasvim je izvesno da ćete se svim srcem vezati za junake ovog romana jer su izrazito živopisni. To se posebno odnosi na Džoa, koji se kroz život provlači noseći breme krivice. Pa iako brzo shvatamo ko je zapravo Norma, to nas neće sprečiti da žudimo da saznamo dali će i kako povezati sve delove njene životne slagalice.

Dok sam čitao „Berače borovnica“ prisetio sam se sistema rezidencijalnih škola za Indijance u Kanadi. Skoro ceo jedan vek, ovi državni programi razdvajali su porodice i od starosedelačkog stanovništva stvarali generacije koje ne poznaju dovoljno svoj jezik, običaje, a ni same sebe. Upravo te institucije bacaju zastrašujuću senku na Džoovo detinjstvo. Njegovi brat i sestra pohađali su istu takvu ustanovu i, nakon Rutinog nestanka, službenik škole preti da će ih ponovo tamo odvesti. Njegova majka se oseća poraženo i komentariše: „Moja su deca izgleda zrela za odlazak, na ovaj ili onaj način“, čime Rutin nestanak izjednačava sa programom rezidencijalnih škola.

U „Beračima borovnica“ Amanda Piters je preuzela na sebe monumentalni zadatak da govori o ljudima koje su rasisti pokušali da zatru, baš kao što je to bio slučaj sa njenim mikmačkim precima. „Belci se vekovima trude da izbace Indijance iz nas“, kaže Normi jedan od likova. „Ali sad kad znaš, moraš to svima da daš do znanja.“ Upravo to čini Amanda Piters.

Autor: Erik Njujen
Izvor: nytimes.com
Prevod: Kristijan Vekonj

Podelite na društvenim mrežama:

Darko Tuševljaković: Želeo sam da u romanu opišem individualan odnos prema prošlosti

Dugo se već polemiše živimo li u vremenu krize velikih priznanja, tek jedne od mnogih i teških, ali inspirišućih za umetnike. Zato ne čudi što kada se neko od njih, u ovom slučaju najcenjenije, nađe u rukama hvale i pažnje vrednih autora, dolazi do buđenja možda već posustale nade i optimizma.

Pročitaj više

Promocija knjige „Optički nišan“ Dragoljuba Stojkovića 10. februara

U utorak 10. februara od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova knjiga Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“. Autor „Sedef-magle“ i koscenarista istoimenog filma, napisao je beskrajno duhovit i gorak roman o junaku zaglavljenom u žrvnju ratnih strahota i apsurda. N

Pročitaj više

Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!

Ljubav, nežnost i privrženost rezervisale su svoje mesto u Delfi knjižarama od 9. februara do 11. marta 2026, koliko će trajati akcija „Mesec ljubavi“, na kojoj ćete imati savršenu priliku da dođete do najboljih naslova u kojima je ljubav glavni junak. U svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.r

Pročitaj više

Nova slikovnica Jelice Greganović – „Svitac Svetozar“ za sve ljutice velikog srca

Nakon neodoljivih slikovnica „Bau-Bau“ i „Gde živi ljubav“, serijal „VELIKA mala OSEĆANJA“ Jelice Greganović i ilustratorke Marine Veselinović bogatiji je i za priču „Svitac Svetozar“. Serijal slikovnica „VELIKA mala OSEĆANJA“ imaće četiri knjige a sa decom istražuje njihov unutrašnji svet. Kroz top

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com