Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz „Odbrane i propasti Bodroga u sedam burnih godišnjih doba“: Kad je bačka bila zemlja junačka

Sličan po posebnosti jezika i stila nekim drugim klasičnim piscima koji su se u moru književnika izdvajali svojom autentičnošću, dobitnik Ninove nagrade Miroslav Josić Višnjić (1946–2015) bio je izuzetno plodan pisac koji je iza sebe ostavio pregršt pripovedaka, novela, pesama i romana, a doživeo je i da mu još za života objave i sabrana dela i da o njegovom radu bude objavljeno preko stotinu studija i eseja. Njegov roman „Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba“ svojevremeno je pretvoren i u radio-dramu, a bio je ovenčan i gotovo svim književnim nagradama koje se kod nas dodeljuju kao jedan od poslednjih velikana koji stoji rame uz rame s Andrićem, Stankovićem, Crnjanskim i ostalim tvorcima neprolaznih klasika.

Smešten u ustaničke godine 1848. i 1849, ovaj roman, mešavina stvarnosti i fikcije, dočarava svakodnevicu i vrtlog pobune srpskog naroda protiv mađarskog jarma na teritoriji današnje Vojvodine. Već uvodni stih, postavljen pred početak priče, govori da je roman napisan kao opomena i pouka budućim naraštajima koji svoju mirnu sadašnjost duguju herojskoj prošlosti i požrtvovanju predaka. Mada nije napisan u stihovima, moglo bi se reći da se roman njima i nastavlja, imajući na umu izuzetnu poetsku liričnost piščevog izraza u čijim se proznim rečenicama reči nižu kao u pesmi – i po vokabularu i po tempu i ritmu. Po ljubavi prema vojvođanskoj istoriji (mada se u svojim delima nije samo na nju fokusirao), njenom narodu i njegovom izdržljivom pregalaštvu, mogli bismo ovog Miroslava uporediti s onim drugim – Antićem, koji je rodnu Vojvodinu ovekovečio u svojim neprolaznim delima. Iako smešteni u različita stoleća, mogli bismo ovaj Višnjićev roman uporediti s onim Antićevim nedovršenim „Sveti vetar“ po opštoj atmosferi, bogatstvu jezika i postignutom učinku.

Rečenicama koje, bremenite raskošnim arhaičnim bačvanskim vokabularom i izrazima i rečima što mirišu na Vojvodinu, gotovo pucaju poput prezrelog nara, pisac nam opisuje dva proleća, dve jeseni, dva prokleta leta i zimu nad zimama, prisećajući se sabora i vašara, kirbaja i panađura, utabanih seoskih trgova, silnih bojeva, mučenja i pljački i svih nadanja. Bilo je to sedam godšnjih doba u kojima je voda reke Mostonge mutna i krvava tekla, u kojima su goreli bodroški salaši, ambari i čardaci, zlatom molovane crkve, krivudavi sokaci, od naboja kuće i bogati kašteli. A sve što od Bodroga nije izgorelo, što nije izgaženo ili zdrobljeno, do temelja porušeno, ko zna kuda razvučeno, pojele su vode tamne i zelene što po širokoj bačkoj zemlji teku.

Radnja počinje pred proleće 1848, te mračne i kobne godine u kojoj je streljan francuski car, obešen ruski, preklan pruski, zadavljen turski sultan, otrovan vatikanski papa, živ oderan srpski knez! Smrt zlotvorima i tiranima! Živela slobodna Bodroška republika! Smrt lopovima! Smrt popovima! Osokoljen belosvetskim zbivanjima, narod izlazi na ulice i diže se protiv onoga od čega je do juče strepeo.

Nakon dugotrajnog i vrlo temeljnog istraživanja istorijskih izvora kojim se bavio mnogo godina, pre nego što će sastaviti jedno od najznačajnijih književnih dela srpske književnosti u novije doba, Višnjić slikovito opisuje ustanak 30.000 Bodrožana protiv svirepe vlade Košuta, vojne sukobe, opsade i bitke, pa potom sred silnih razaranja i izbijanje kolere.

Među likove koje ubacuje u niti fabule što vezu priču o hrabrosti, stradalništvu, prijateljstvu, ali i ljubavi, ubacuje i mnoge stvarne, istorijske ličnosti, revolucionare, pesnike, političare, patrijarhe i njima slične. Pritom daje sebi izvesne slobode, među kojima je i smeštanje Bodroga na sredinu 19. veka iako su, u stvarnosti, tada od njega postojale samo poplavljene ruševine. Ne zna se kada je tačno nestao i zamro i zbog čega, ali je ponovo, sa svim šorovima, sokacima i džadama, oživeo u Višnjićevom delu, realan i uverljiv kao da i dalje stoji sred bačke ravnice.

Iscepkano, kao što već ljudska sećanja često i jesu, narator svoje svedočenje daje poput slagalice čije delove čitalac polako sklapa do kraja ove veličanstvene istorijske pripovesti.

Autor: Miroslav Bašić Palković

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844