Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Staljingrad“: Vanvremeno štivo

Pojam Drang nach Osten (nem.: prodor na istok) osmišljen je u devetnaestom veku, ali je punu primenu dobio „tek“ 1941. U julu te godine Hitler je odlučio da pakt Molotov–Ribentrop o sovjetsko-nemačkom nenapadanju više ne važi jer bi, navodno, bez osvajanja kavkaskog petroleja mogao samo da stavi tačku na Drugi svetski rat ni dva leta pošto ga je započeo. Po drugim izvorima, Firer zapravo nije imao poverenja u Staljina, pa je njegov pravi „prodor na istok“ bio u stvari preventivni napad jer bi u suprotnom Crvena armija navalila na Treći rajh. Zbog bilo kog razloga, pokrenuta Operacija Barbarosa, koja je podrazumevala prodiranje nacionalsocijalističke vojske sve do Volge, imala je početnih uspeha – kao i zastoja – ali da bi se uspešno završila, trebalo je osvojiti mesto koje se nalazilo sa projektovane „nemačke“ strane reke: Staljingrad. Borba je započela u avgustu 1942, a završena je u februaru 1943. godine.

Među više od deset istoriografskih knjiga koje je nezavisni engleski istoričar Entoni Bivor (1946) napisao, najviše nagrada i najnesporniju notornost stekao je upravo knjigom „Staljingrad“. Razlozi za njen uspeh su višestruki: najpre, delo tematizuje ključnu bitku Drugog svetskog rata jer je, posle iscrpljujućeg poraza, nemačka vojska počela da posustaje i, polako ali izvesno, kapitulira. Zatim, Bivor je temi pristupio na specifičan način: citirajući građu sa obe zaraćene strane i šireći u tom smislu pogled na praktično sve slojeve: civile, vojnike, oficire i vođe, čak i nemačke komuniste u službi NKVD-a ili na one Ruse koji su ratovali u redovima nacionalsocijalista, koje su pojačale i italijanske, mađarske, rumunske i hrvatske jedinice. Korišćeni materijal, čiji je dobar deo prethodno bio neobjavljen, uključivao je privatne dnevnike i pisma, izveštaje o dezertiranju iz arhiva sovjetskog Ministarstva odbrane, zaplenjene nemačke dokumente, zapise o ispitivanju zarobljenika, lekarske nalaze i izjave pojedinih učesnika i ključnih svedoka.

Možda ovo zvuči zastrašujuće sveobuhvatno, međutim, Bivor je uspeo da ne uplete čitaoca u gustu mrežu neophodnih podataka. To je postigao ne obraćajući pažnju na strateška pitanja koliko na sudbine vojnika i civila – tokom šestomesečne bitke ubijeno je četrdeset hiljada potonjih – i uverljive opise ambijenta. Sve i da knjiga nije izvrsno snabdevena prigodnim fotografijama i mapama vojnih operacija, čitalac „Staljingrada“ lako bi mogao da zamisli kako ulazi u ledeni rov ili bunker u kom uveliko promrzli i pregladneli soldat, bez obzira na to sa koje strane, načas ignoriše vaške koje ga obasipaju i sopstvena nadanja i strahove, ne bi li pojeo, u najboljem slučaju, komad zaleđenog hleba, a u gorem, parčence tela tek ubijenog druga.

Ovakvim pristupom Bivor je svom delu obezbedio empatiju i univerzalnost, uzbudljiv prozni naboj i trajnu svežinu, pa se ono danas čita kao da je upravo objavljeno, a ne, izvorno, pre četvrt veka. Sve to je logično budući da je engleski autor potpisnik četiri fikcionalne knjige, te nimalo ne čudi ni što se među tri krupne nagrade kojima je knjiga ovenčana nalazi i jedna za književna dela – „Hotornden“. Na kraju krajeva, čak i čitalac koji nije zainteresovan za istoriografska štiva može da uživa u „Staljingradu“ kao u nekonvencionalnom i vanvremenom romanu.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844