Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Sabor srpskih velikana“: Od Zmaja do Vasiljeva

Knjiga koju čine odrednice poređane azbučnim redom najčešće se definiše kao enciklopedija, leksikon ili zbornik, a Petar Žebeljan je od svojih članaka o značajnim imenima srpske istorije i kulture sastavio publikaciju kojoj je dao karakterističan naslov – „Sabor srpskih velikana“.

Ako bi se na trenutak zanemarile tačne godine tokom kojih su živele ličnosti što su se našle u Žebeljanovom zborniku, nije teško zamisliti ih okupljene na jednom velikom saboru, koji bi bacio u zasenak stare sukobe i na kome bi bilo mesta za Miloša Obrenovića i Iliju Garašanina, za Vuka Karadžića i Jovana Hadžića, za Jovana Ristića i Svetozara Markovića, za Nikolu Pašića i Dimitrija Tucovića, za Jovana Skerlića i Isidoru Sekulić, za Dragišu Vasića i Mladena Stojanovića.

Našlo bi se na tom saboru mesta i za znamenite strance koji su neraskidivo vezani za razvoj srpske kulture i nauke, poput Leopolda Rankea, Feliksa Kanica, Gerharda Gezemana, Bete Vukanović, Đorđa Vajferta, ali i za strance koji su nesumnjivo doprineli pobedama srpske vojske u oslobodilačkim ratovima, poput Pavla Jurišića Šturma, Nikolaja Rajevskog, Esad-paše Toptanija, Flore Sends.

Glavni kriterijum za sastavljanje zbornika istaknut je već u podnaslovu, gde stoji da će u knjizi biti zastupljeni „graditelji modernog srpskog identiteta od 1848. do 1918. godine“. Žebeljan je izdvojio sedamdesetogodišnji period novije srpske istorije kao vreme naglog društvenog, naučnog i nacionalnog poleta, te je u kratkim crtama dao biografske podatke značajnih predstavnika raznovrsnih oblasti, od teatra i slikarstva, preko medicine i ekonomije, do revolucionarne i dobrotvorne delatnosti.

Iako se može pretpostaviti da je priređivač imao u vidu Majsku skupštinu u Sremskim Karlovcima kao donju i proglašenje jugoslovenskog ujedinjenja u Beogradu kao gornju vremensku granicu, ipak je uneo i članke o pojedinim ličnostima koje su preminule pre 1848. godine (poput Dimitrija Davidovića, Sime Milutinovića Sarajlije, Georgija Magaraševića), svakako imajući u vidu koliko je njihov rad imao odjeka i tokom perioda na koji je zbornik fokusiran. Sa druge strane, pronaći ćete i biografije gde je godina rođenja u prvoj deceniji dvadesetog stoleća, pa iako se većina tih ličnosti istakla tek nakon 1918. godine, treba imati na umu da su oni školovani i vaspitani pod uticajem ideja i dostignuća Josifa Pančića, Ilariona Ruvarca, Stojana Novakovića, Bogdana Popovića, Slobodana Jovanovića, Jovana Cvijića, Mihaila Petrovića Alasa.

Neminovno je, kad god se piše o nekoj značajnoj ličnosti, da se dotakne i vreme u kome je delovala, i sredina u kojoj je odrastala, i ideologija koju je zastupala, pa je članak o Jakovu Ignjatoviću istovremeno i direktan susret sa starom Sentandrejom, tekst o Delfi Ivanić osvrće se i na istorijat Kola srpskih sestara, a kroz biografije Jaše Tomića i Ignjata Pavlasa slikovito je opisan čin ujedinjenja Banata, Bačke i Baranje sa Kraljevinom Srbijom.

Zanimljivo je da članak o Jovanu Jovanoviću Zmaju najefektnije upućuje na tačan datum održavanja Majske skupštine, jer pesnik je u čast tog istorijskog događaja nazvao svoj časopis – 3. maj, ali kako u naslovu nije bila odštampana tačka iza rednog broja, to je pročitano kao Zmaj, pa otuda nadimak koji je postao simbol srpskog romantizma, a donekle i simbol perioda koji je istaknut kao kriterijum za sastavljanje „Sabora srpskih velikana“.

Jedan od najmlađih, metaforično rečeno, učesnika sabora jeste pesnik Dušan Vasiljev, poznat prvenstveno zahvaljujući pesmi „Čovek peva posle rata“, koja kao da zatvara krug otvoren na Majskoj skupštini, tako da Žebeljanov zbornik zaista prati trnovit put koji je otpočeo pokličima u revolucionarnoj 1848, opstajao kroz Zmajeve stihove, kojima se divio i Nikola Tesla, a završio se pesmom malog čoveka nakon Velikog rata 1918. godine.

Kakav god da se stav zauzme prema pojedinim ličnostima koje su se našle u Žebeljanovom zborniku, pa i prema dobu tokom kojeg su delovale, mogu se u svakoj prilici primeniti reči kojima je književni kritičar Aleksandar Jovanović opisao lik i delo Grigorija Božovića: On je sastavni deo književne i kulturne tradicije koji se ne mora prihvatiti, ali se mora poznavati.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844