Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Putovanje čovečanstva“: Tri ključna pitanja

Zašto je čovek jedina životinja na planeti koja je iskusila progres i dospela do visokog životnog nivoa? Zbog čega je izraziti razvoj ljudskih bića počeo tek pre dvestotinak godina, sa industrijskom revolucijom? I zašto je taj razvoj uticao na ogromne nejednakosti u svetu?

Tri tek navedena pitanja čine osnov za knjigu „Putovanje čovečanstva“ izraelsko-američkog autora Odeda Galora (1953). Budući da je štivo sveobuhvatnije od mnogih drugih koja pokušavaju da sažimu posvemašnji istorijat ljudskih bića u skučenom prostoru, odgovori su iznenađujući u meri da od dela čine svojevrsni triler pun dubokih misli koje dovode čitaoca do potpunijeg razumevanja naše povesti i do toga da, neizbežno, opet promisli pitanje prosperiteta naše vrste i njenog opstanka.

S obzirom na to da je Galor ekonomista, a da je podnaslov Poreklo bogatstva i nejednakosti, autor zapanjujuće malo objašnjenja nalazi striktno unutar sektora za koji je stručan i za koji bi mnogi pomislili da je presudan. Čak i onde gde se ekonomija navodi kao odlučujuća, u tome je prate biološko-kulturološki faktori. Na primer, iako kolevka čovečanstva, Afrika je ostala siromašna jer su iseljavanjem s tog kontinenta emigranti postali međusobno neuporedivo homogeniji nego što to važi za žitelje Afrike. Zatim, do značaja novca doveli su i religijski razlozi: pripadnici judaizma su zbog čestih selidbi morali da se na novoj adresi što pre uspostave, što su mogli da postignu jedino uzajamnom solidarnošću – homogenizovanjem – i mukotrpnim radom, a protestantizam u odnosu prema poslu dobrim delom vidi i odnos prema Bogu. Otac ove religije, Martin Luter, zahtevao je pak da vernici sami čitaju i tumače Bibliju, bez posredstva sveštenika, što je indirektno predstavljalo podsticaj opismenjavanja, čime je pritisnuta jedna od najznačajnijih dirki za stimulisanje ekonomskog rasta: akumulacija ljudskog sveukupnog kapitala što svakako uključuje obrazovanje.

Kao jedan od veoma bitnih faktora ekonomske nejednakosti Galor navodi pitanje nataliteta i upravo – obrazovanja. Od industrijske revolucije naovamo, u državama u kojima se ona ispostavila kao razvijenija, većina roditelja je birala da ima manje dece koja će uživati bolje životne uslove, uključujući i obrazovne, naspram siromašnijih zemalja u kojima veći broj potomaka u nekom smislu znači veću moć, ali i sigurnije produženje opstanka jer zbog više bolesti, veća je i smrtnost dece. Uz ekonomske, Galor navodi i značaj klimatskih uslova za razvoj endemskih bolesti. Na osetan pad nataliteta uticala je i emancipacija žena kao (in)direktna posledica industrijske revolucije.

Autor nalazi svojevrstan pozitivni utopijsko-realni primer za dalji razvoj čovečanstva u pravcu smanjenja socijalnih nejednakosti. Zanimljivo je da ga on locira u zemlju koja bi malo kome mogla pasti na pamet kao paradigmatična. U pitanju je Bolivija: po svojim merilima, Galor nalazi da je to najhomogenija država na svetu, a na osnovu takvog modela obrazovanje kao sastavni deo ljudskog kapitala bi moralo biti orijentisano ka pluralizmu i nekonvencionalnom razmišljanju.

Naravno, „Putovanje čovečanstva“ potkrepljeno je i argumentima iz ekonomije, oblasti na koju autor, iako joj strukom pripada, nije želeo da svede razloge za tri ključna pitanja o razvoju čovečanstva, a posle čitanja knjige možemo da razumemo da bi takvo gledanje bilo i preusko. Kompetentnim bavljenjem istorijom ljudskih bića iz mnoštva aspekata, koje bi bilo ko drugi teško mogao sve da poznaje, Oded Galor je uspeo da zainteresuje najširu moguću publiku. Uostalom, o tome svedoče i podaci o već desetinama prevoda njegove knjige koja je izvorno tek nedavno objavljena.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844