Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Psovanje publike“: Jezik umesto radnje

Od dvadesetak drama koje je Peter Handke (1942) napisao, njegov prevodilac na srpski Žarko Radaković izabrao je oko polovinu njih za presek teatra austrijskog nobelovca. „Psovanje publike“ je kapitalno izdanje: našem čitaocu omogućuje gotovo potpun uvid u Handkeov revolucionarni pristup pozorištu.

Od početka svog bavljenja teatrom austrijski književnik je stupao u rizičnu proveru jezika pred publikom nauštrb proklamovanog aristotelovskog jedinstva radnje. Bilo je avangardista koji su nešto slično pokušavali ranije, ali u formi eksperimenta koji bi retko zaživeo. Handke je imao jasan plan sistematske zamene uloge sižea značajem jezika i njime je postigao opipljiv uspeh: u tome je revolucionarnost njegovog teatra. Uostalom, posredi je vrlo redak savremeni svetski autor kom su dramski tekstovi uglavnom traženi za format knjige da i u tom obliku najčešće stignu do ogromne publike još pre svoje praizvedbe.

Handke je rizikovao utoliko više kad je ruženje auditorijuma uzimao za, uslovno rečeno, jedini siže, kao u jednom od svojih dramskih prvenaca Psovanje publike (1966) po kom je i naslovljen ovaj izbor. Pošto dotični tekst uvodi u ciklus četiri govorna komada naslovljena Predskazanje, Samokažnjavanje i Pozivi upomoć, već time je implicirano da vređanje auditorijuma ne znači ono što na prvi pogled deluje da znači: u sklopu stalnog iskušavanja i opovrgavanja iskaza, i „uvrede“ su samo sastavni deo njihove provere i ispitivanja pozorišta koje je još od druge polovine dvadesetog veka u krizi, jer u njemu od tada i ono što je klasično i avangardno deluje potrošeno. Handke pokušava nešto radikalno novo u svim segmentima dramskog teksta, pa i u odnosu prema svojim slušaocima i gledaocima, čijem dobrom delu mora biti donekle neprijatno kako bi se proverila i neposredna recepcija. Iako jedan govornik Psovanja publike precizno naznačava razliku postupka i značenja napominjući da publika neće biti vređana nego će se u tekstu koristiti psovke, prve praizvedbe legendarnog Handkeovog komada redovno su iritirale deo auditorijuma, ali njegov deo i fascinirale.

Iako sledeća drama Kaspar (1968) nema strategiju ničijeg vređanja ni na koji način, samim jezičkim radikalizmom i ovog teksta ponovljene su protivrečne reakcije. Premda je mogla očekivati mitsko-senzacionalističku priču o naslovnom junaku koji se 1828. pojavio u Nirnbergu u divljačnom stanju, ne znajući da govori, da bi ga podvrgli procesu vaspitavanja što se završio njegovim ubistvom 1833. godine, oko kog su se isplele najneverovatnije teorije, publika je opet prisustvovala ekstremnom ispitivanju jezika. U sporom procesu učenja da sriče, Kaspar Hauzer u komadu ponavlja jedine reči koje je znao pre procesa vaspitavanja da bi, u variranom procesu kritičkog rasklapanja jezika, naučio druge a one prve zaboravio. Posredi je, bez sumnje, radikalna kritika jezika, ali i svih klišea komunikacije.

Kojoj Handke i kasnije nalazi nove oblike. Tako je, nasuprot tiradnom Psovanju publike, Čas tokom kojeg nismo znali ništa jedni o drugima (1992) kritika teatra posredstvom njegove izvesne nemosti: komad je predviđen mnogo više za gledanje nego za slušanje pošto u njemu dramsku akciju zamenjuje svojevrsno vizuelno izvrtanje dinamike svakodnevičke komunikacije, ionako najčešće lišene linearne i logičke dramaturgije.

Handke u svom teatru ne podriva samo ulogu publike, jedinstva radnje, jezika i klasičnih likova, nego i figuru pisca i prevodioca. Ovde takođe uvrštene dvadesetoprvovekovne komade Zašto kuhinja? i Lepi dani u Aranhuezu napisao je na francuskom i sam ih preveo na nemački. Tako je na najpošteniji mogući način zaokružio kritiku teatarskog jezika i pozorišta, te okoštalih postupaka uopšte, uključivši u sve to i parodiju autora – samog sebe.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844