Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Najkraća istorija Evrope“: Kako se rodio najmoćniji kontinent?

Kod čitalaca toliko popularan publicistički serijal koji već uključuje „Najkraću istoriju Indije“, „Najkraću istoriju Kine“ i „Najkraću istoriju sveta“, uvek izvrsni Lagunin urednik Srđan Krstić upravo nam je dopunio i „Najkraćom istorijom Evrope“ u cilju da se nestrpljivoj savremenoj publici viševekovna događanja spakuju u čitke, pitke, kratke i razumljive knjige koje lako mogu da se konzumiraju nudeći čitaocu sažet i neopterećujuć pregled zbivanja koja su nekada trajala i hiljadama godina.

U novom izdanju Džon Herst donosi nam priču iz novog ugla za novo doba nastojeći da nam objasni kako su osvajanja, ratovi, kultura i religija stvorili čitav jedan kontinent. S Herstom ćemo preći put od antičkog doba i srednjeg veka sve do vremena revolucija i industrijalizacije, koji će Evropu trajno izmeniti, završavajući sa dva svetska rata i savremenom Evropskom unijom koja će pokušati da ujedini zemlje koje su svoje granice krvlju iscrtavale upravo u mnogobrojnim međusobnim ratovima.

Treba naglasiti da Herst pod Evropom uglavnom smatra njen zapadni deo koji uostalom i jeste stvorio evropsku civilizaciju kao jedinu svetsku civilizaciju koja se kroz osvajanja, naseljavanja, ekonomiju, kolonizaciju i kulturu nametnula čitavom svetu, zasnovana, prema Herstu, na tri elementa: kulturi stare Grčke i Rima, hrišćanskoj religiji i kulturi germanskih ratnika. Upravo će na antičkoj kulturi, filozofiji, demokratiji i nauci Evropa i razviti svoje najvažnije tekovine koje je i danas odlikuju. S druge strane tu su i Jevreji od kojih će Evropa preuzeti ideju o postojanju samo jednog boga. Značaj germanskih ratnika je pak u tome što su srušili Rimsko carstvo na čijim će se potom ruševinama uzdići današnja mešovita evropska civilizacija kroz uspon Francuske, Italije, Španije i drugih država koje danas čine okosnicu Evrope.

Za dalji razvoj Evrope biće važan i stav o pravima pojedinaca jer će pravo na privatnu svojinu i ograničenja nametnuta vlasti uticati na njen brži privredni razvoj u poređenju s ostatkom sveta. S druge strane, iz spoja germanske ratobornosti i hrišćanske religije izrodiće se evropski vitezovi koji se bore iz plemenitih pobuda što će Evropi ujedno dati i jaku vojnu moć. Od viteza koji štiti gospe razviće se i ideja muškarca kao džentlmena, što će uticati na današnju veću ravnopravnost između polova u evropskoj kulturi.

Kasnije, sa dolaskom renesanse u 15. veku i razvojem ljudske misli, nauke i umetnosti, Evropa će svojim najvažnijim tekovinama pridodati i učenost i intelektualnu prosvećenost koje će kasnije moći da dovedu do industrijske, naučne i medicinske revolucije i otkrića koja će izmeniti čitav svet. Njutn, Darvin, nemačka reformacija, italijanska renesansa, prosvetiteljstvo, parlamentarizam – sve su to glavni pokretači promena i napretka potekli iz Evrope. Herst nam sve te ideje jasno i sažeto objašnjava i vispreno, na posve jezgrovit način, povezuje njihov učinak i posledice sa razvojem i usponom Evrope kao kontinenta ne samo u političkom, već pre svega u kulturnom, filozofskom, naučnom i ekonomskom pogledu.

Autor: Miroslav Bašić Palković

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844