Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz knjige „Lavirint zalutalih“: Most između svetova

lavirint-zalutalih-5
Francuski pisac libanskog porekla Amin Maluf (1949), član Francuske akademije poznat po svojim romanima i esejima koji povezuju Istok i Zapad, u knjizi „Lavirint zalutalih“ ponovo se javlja kao most između svetova, ali i kao analitičar koji pokušava da objasni kako su se velike civilizacije i velike sile poslednja dva veka sudarale, nadmetale i oblikovale današnji globalni poredak. U vremenu kad svet deluje ponovo podeljeno, kada rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku vraćaju atmosferu hladnog rata i blokovske suprotstavljenosti, autor otvara pitanje: kako smo stigli dovde i da li postoji izlaz iz lavirinta istorije.

Knjiga je podeljena u četiri celine koje odgovaraju sudbinama četiri velike sile – Japana, Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Maluf piše s lakoćom naratora, spajajući analitičku preciznost sa anegdotama, slikama i književnim detaljima. Upravo taj spoj čini njegov esej dostupnim širokom čitalačkom krugu, a istovremeno dovoljno prodornim da se uzme kao ozbiljna političko-istorijska analiza.

Prva celina posvećena je Japanu, zemlji koja je prva na Dalekom istoku uspela da preuzme zapadni model modernizacije i da ga iskoristi za vlastiti uspon, kao i neverovatnu sposobnost transformacije. Pobede nad Kinom i Rusijom ulile su samopouzdanje i probudile nadu u drugim narodima da je moguće odupreti se kolonijalnoj dominaciji Evrope.

Druga celina bavi se Rusijom i Sovjetskim Savezom. Maluf ne skriva da je SSSR u jednom trenutku bio simbol nade za potlačene narode i alternativa zapadnom kapitalizmu. Autor podseća na odgovornost Zapada, na politiku SAD u Avganistanu i Iraku, na propuštenu priliku da se posle hladnog rata pomogne Rusiji, slično kao što je učinjeno u Evropi Maršalovim planom. Sve to, po Malufu, objašnjava sadašnje antagonizme i trajno nepoverenje.

Treći deo posvećen je Kini, hiljadugodišnjoj civilizaciji koja je dugo stagnirala, da bi tek u kasnom dvadesetom veku doživela uspon. Sjedinjene Države predstavljaju četvrti stub Malufove analize. On ih opisuje kao mladu naciju koja je od samog početka imala zadivljujuću dinamiku: od borbe za nezavisnost, preko građanskog rata, do postepenog uzdizanja u globalnu supersilu.

Maluf u knjizi kao centralni koncept postavlja preterano samopouzdanje koje vodi silaznoj putanji. Po njemu, sve nabrojane sile u jednom trenutku podležu osećanju sopstvene nepobedivosti i prava na dominaciju. Upravo ta arogancija dovodi do propadanja. Tako je pobeda nad Rusijom 1905. zavela Japan, trijumf komunizma učinio Sovjetski Savez krutim i neefikasnim, dok su pobede Zapada u hladnom ratu ostavile Ameriku bez dovoljno mudrosti da koristi svoju dominaciju.

U završnici Maluf prelazi iz istorije u predlog za budućnost. On poziva na saradnju civilizacija, na učenje jednih od drugih i na odbacivanje logike konfrontacije. Posebno upozorava da sistematska mržnja prema Zapadu ne vodi nikud osim u ćorsokak. Ako se svet ne okrene saradnji, preti mu ekološka i politička propast. Ratovi topovnjača su prošlost; sada je ekonomski rat ono što oblikuje geopolitiku.

Tako, „Lavirint zalutalih“ nije samo istorijska sinteza – ona je i upozorenje, ali i esej o budućnosti. Maluf nas podseća da nijedna civilizacija nema trajnu prevlast i da se jedino međusobnim priznavanjem i poštovanjem može izbeći sudar koji bi uništio sve. Istovremeno, knjiga je literarno delo, puno poetskih slika i metafora koje čitaocu ostaju u sećanju iako se, zbog širine i jasnoće, može čitati i kao ozbiljan priručnik iz geopolitike. U vremenu kada globalni sukobi deluju neizbežno, Malufov esej nudi mogućnost da se svet posmatra i drugačije – kroz prizmu istorije, kulture i, što je možda najvažnije, ljudske mudrosti.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Amin Maluf

Amin Maluf

<p style="text-align: justify">Amin Maluf je francuski pisac libanskog porekla, rođen 1949. u Bejrutu, u libanskoj porodici intelektualaca maronitske i melkitske hrišćanske manjine. Nakon studija sociologije i ekonomije, radio je u Libanu kao novinar i ratni reporter u listu An Nahar, obavljajući misije širom sveta i susrećući se sa istorijskim ličnostima kao što su Indira Gandi, Naser i Homeini.<br /> <br /> Odbijajući da učestvuje u libanskom građanskom ratu, 1976. emigrirao je u Francusku, gde mu se kasnije priključuje i porodica. U Parizu je neko vreme nastavio da se bavi novinarstvom, da bi se ubrzo posvetio književnosti pišući na odličnom francuskom.<br /> <br /> Postigao je veliki svetski uspeh istorijskim esejom &bdquo;Krstaški ratovi u očima Arapa&ldquo; (1983), koji su ponovili romani: &bdquo;Leon Afrikanac&ldquo; (1986), &bdquo;Samarkand&ldquo; (1988), &bdquo;Vrtovi svetlosti&ldquo; (1991), &bdquo;Prvi vek posle Beatrise&ldquo; (1992), &bdquo;Baldasarovo putešestvije&ldquo; (2000), &bdquo;Dezorijentisani&ldquo; (2012), a naročito slavni esej &bdquo;Ubilački identiteti&ldquo; (1998), preveden na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neodredivih knjiga: &bdquo;Porekla&ldquo; (2004) i &bdquo;Fotelja na Seni&ldquo; (2016), kao i operskih libreta. Za roman &bdquo;Taniosova stena&ldquo; (1993) dobio je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler &bdquo;Levantski đerdan&ldquo; (1996) preneo je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine.<br /> <br /> Primio je niz drugih priznanja i nagrada: za esej &bdquo;Poremećenost sveta&ldquo; (2009) nagradu &bdquo;Knjiga i prava čoveka&ldquo; za &bdquo;Brodolom civilizacija&ldquo; (2019) nagradu &bdquo;Danas&ldquo; itd. Najveće priznanje doživeo je 2011. godine izborom u Francusku akademiju, na čijem je čelu danas, među &bdquo;40 besmrtnika&ldquo;. Posmatrač i tumač svoga vremena, Amin Maluf uspeva svojim delima u duhu tolerancije i humanističkih principa da izgradi mostove između različitih civilizacija i kultura.<br /> <br /> Foto: JF PAGA Grasset</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com