Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Kraljevi reka“: Oklevetani vikinzi

Uobičajena je predstava da su Vikinzi bili prilično varvarski nastrojeni ratnici i pljačkaši, koji su se iz Skandinavije najradije kretali prema Zapadu. Po takvim projekcijama, današnja Velika Britanija činila je njihovo omiljeno mesto za poharu i osvajanja. A onda se, 2017. godine, uvrežena predstava o Vikinzima morala sasvim promeniti. Tada je u posed mlade norveške arheološkinje i bioarheološkinje Ket Džarman dospela perla, poludragi kamen nađen u jednom vikinškom grobu u Reptonu, današnjem Derbiširu. Šta je u jednom engleskom gradu tražio dotični artefakt, koji je poreklom čak iz Indije?

Rečeno pitanje podstaklo je Džarmanovu na stručno istraživanje koje je dovelo do vrlo maštovitog prostorno-vremenskog putovanja. Ono je pak iznedrilo iznenađujuća otkrića i, na kraju krajeva, knjigu „Kraljevi reka: Nova istorija Vikinga od Skandinavije do Puteva svile“. Sadržaj podnaslova je više nego opravdan: oprečno dosadašnjim predstavama, pomalo zloglasni skandinavski ratnici nisu bili upućeni samo na Indiju nego i na Bagdad, Konstantinopolj, Estoniju, Dnjepar, Crno more ili reku Volgu, pa su utemeljili gradove poput Novgoroda i Kijeva. (Zanimljivo je i da su vojevali protiv vizantijskih glavešina ali su se borili i kao njihovi najamnici.) Drugim rečima, posredi jesu bili osvajači skloni pohari, ali su jednako tkali trgovačku mrežu koja je spojila Evropu sa Azijom, a iz Skandinavije se kretali koliko prema Zapadu, toliko i na Istok. Međutim, posredi nisu jedina iznenađujuća otkrića koja knjiga donosi. Naime, norveška autorka zaključuje da su, pošto su pojedini vikinzi sahranjeni u prestižnim grobovima bili žene, nordijske pradame imale bitno značajniju ulogu od one namenjene većini bračnih drugarica ratnika – da kod kuće čekaju svoje junake da se vrate sa fronta. I one su se kretale ka Istoku u potrazi za bogatstvom, moći, pustolovinama i, na kraju krajeva, novim životom.

U svom istraživanju, Ket Džarman koristila je forenzičke tehnike poput analize izotopa, a datiranje je obavljala posredstvom radiokarbona i analize DNK ljudskih ostataka, pri čemu su do nespornosti zaključaka dovele i njeni zavidni logički kapaciteti. Svako od devet poglavlja razmeštenih u tri celine započinje ilustracijom kakvog predmeta značajnog za vikinšku kulturu i kratkom naracijom u prvom licu što često polazi iz različitih tačaka gledišta u vezi sa likovima, toponimima i vremenima obrađenim u štivu. Pripovedanje o ličnim iskustvima skopčanim sa istraživanjem prožima celokupno štivo i daje mu svežinu gipkog i spontanog kretanja kroz razna razdoblja između kraja VIII i početka XXI veka. Stoga nije čudno što je osim priznanja akademske zajednice i medija poput Sandej tajmsa ili Tajmsa, knjiga „Kraljevi reka“ pobrala pohvalne reakcije mnogih pisaca, između ostalih englesko-američkog autora Bernarda Kornvela, čiji su romani o istorijskim zbivanjima od V do XIX stoleća doživeli vrlo popularne ekranizacije. Sve u svemu, Ket Džarman je već sa svojih trideset devet godina napisala radikalno inovativnu povest Vikinga kojom se trajno potvrdila kao istoričarka i bioarheološkinja, te skrenula pažnju na svoje nesporne književne kapacitete.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844