Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
U svojoj najnovijoj knjizi „Dvor kneza Mihaila Obrenovića 1860–1868.“ istoričar dr Nebojša Jovanović bavi se vladavinom kneza Mihaila, jedne od najfascinantnijih ličnosti srpske istorije. Nebojša Jovanović je inače vodeći stručnjak za dvorsku istoriju 19. veka i vrsni poznavalac naših novovekovnih dinastija – Obrenovića i Karađorđevića. Autor nam u ovoj knjizi pruža detaljan pregled srpske istorije od 20-ih godina 19. veka do kraja vladavine kneza Mihaila, kao i pregled istorije vladarske porodice Obrenović, zaslužne za sticanje najpre autonomije, a kasnije i nezavisnosti srpske države. Posebnu vrednost knjige predstavlja opis svakodnevnog života na dvoru kneza Mihaila (od odevanja do vladarskog menija), kao i biografije široj javnosti manje poznatih članova vladarske kuće Obrenovića.
Iako se ne može reći da je zaboravljen, čini nam se da nismo u potpunosti svesni istorijskog značaja kneza Mihaila Obrenovića, i da zaslužuje vidnije mesto u našem kolektivnom pamćenju. Šekspirovski intrigantan i tragičan, knez Mihailo je postavio temelje nacionalnoj politici Srbije, koja je trijumfovala decenijama posle njegove tragične smrti, tačnije 1912. godine, kada je u balkanskim ratovima srpski narod oslobođen od viševekovne turske vlasti. Ideje i vizionarstvo kneza Mihaila postale su kamen međaš moderne Srbije, tako da ne bismo mnogo pogrešili ako bismo modernu istoriju Srbije delili na period do kneza Mihaila i posle njega. Njegovo najznačajnije nacionalno delo bilo je proterivanja Turaka iz Srbije, čime je ostvario san mnogih generacija koje su živele i umirale pod turskim jarmom. Tragedija kneževog ubistva u Košutnjaku 10. juna 1868. godine potresla je Srbiju i ostavila trajne posledice na potonje događaje.
Knjigu dr Nebojše Jovanovića preporučuju jasan stil, poetičnost, konciznost i naučna utemeljenost. Uvereni smo da će ova knjiga činiti važan deo biblioteke svakog ljubitelja nacionalne istorije, bilo da se radi o profesionalnom istoričaru ili o pasioniranom zaljubljeniku u „učiteljicu života“.
<p style="text-align: justify">Nebojša Jovanović (Loznica, 1963), istoričar i književnik. U rodnom gradu završio osnovnu školu i srednje usmereno obrazovanje, a u Beogradu, na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta, diplomirao, magistrirao i doktorirao. Radio u Jevrejskom istorijskom muzeju, u Beogradu, Zadužbini kralja Petra Prvog u Topoli (Oplenac), Petoj beogradskoj gimnaziji a danas je urednik u Zavodu za udžbenike, u Beogradu. Godinu 2003. proveo na usavršavanju u Institutu „Georg Ekert“ u Braunšvajgu (Nemačka) i istraživanju u arhivima u Beču i Temišvaru. Bavi se i književnim radom i slikarstvom. Objavio više stručnih članaka i prikaza (oko trideset) u vezi sa istorijom beogradskih i sremskih Jevreja, nacionalnom istorijom 19. i 20 veka, istorijom jugoslovenskih ratova 90-ih godina 20. veka i metodikom nastave istorije. Jedan je od autora <em>Srpskog biografskog rečnika</em>, Matice srpske u Novom Sadu, <em>Školskog sveznanja</em> (Beograd, 2007) i <em>Enciklopedije srpskog naroda</em> (Beograd, 2008). Koautor je udžbenika za 8. razred osnovne škole (Zavod za udžbenike, Beograd, 2005-2009).<br />
<br />
Od samostalnih stručnih radova i knjiga objavio je: <em>Gde je bila Kinamova Tara</em>, „Aleteja“, br. 1, Filozofski fakultet, Beograd, 1988, str. 105-133; <em>Pregled istorije beogradskih Jevreja do sticanja građanske ravnopravnosti (1888)</em>, „Zbornik radova Jevrejskog istorijskog muzeja“, br. 6, Beograd, 1992, str. 115-165; <em>Jevrem Obrenović – skica jedne političke karijere</em>, „Istorijski glasnik“ (L), Beograd, 2004, str. 99-133; <em>Aleksandar Karađorđević, knez Srbije (1842-1858), skica za biografiju</em>, „Danica za 2006. godinu“, Beograd, 2005, str. 94-111; <em>Loznički šanac i borbe na njemu u Prvom ustanku (1807-1813)</em>, „Spomenica zadužbinskog društva Prvi srpski ustanak“, Beograd, 1996, str. 99-117; <em>Ustanička čitanka 1804-1815 – priručnik za učenike i nastavnike</em>, Beograd, 2004, str. 1-489; <em>Leksikon ličnosti u udžbenicima istorije</em>, Novi Sad, 2001, 2003 (dva izdanja), str. 1-478; <em>Revolucionarne vlade</em> (1942-1945), <em>Vlade Srbije</em> (1805-2005), Beograd, 2005, str. 134-167; <em>Državni savet Kneževine i Kraljevine Srbije</em>, „Spomenica Istorijskog arhiva Srem“, br. 9, Sremska Mitrovica, 2010, str. 100-111; <em>Knez Aleksandar Karađorđević (1806-1885), Biografija</em>, Beograd, 2010, str. 1-318; <em>Dvor kneza Aleksandra Karađorđevića (1842-1858)</em>, Beograd, Laguna, 2010, str. 1-424, i druga.<br />
<br />
Roman <em>Idemo na Zagreb</em> (Beograd, 1998, 2003), objavljen je u Zagrebu (Naklada Pavičić) u čak 11 izdanja (2001-2008), a preveden je i na francuski jezik (<em>A nous Zagreb</em>, Actes sud, Arlles, 2003). <br />
<br />
Član je Predsedništva Društva istoričara Srbije, a član Nacionalnog prosvetnog saveta Republike Srbije bio je u prvom mandatu (2006-2009).</p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.