Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz klasika Fransoaz Sagan „Dobar dan, tugo“ – Neponovljiv prvenac

Pripovedačica i glavna junakinja kratkog romana–prvenca Fransoaz Sagan (1935-2004) je Sesil, mlada buržujka puna kaprica, senzualnosti i sklonosti ka frivolnom. Sadržaj ovog dela izvorno objavljenog 1954. – kada je autorica bila jedva punoletna – zasniva se na događajima koji su se odvijali koju godinu pre trenutka predaje priče čitaocu: dok je Sesil još bila gimnazijalka. Na imanju na mediteranskoj obali, sa namerom da provedu dane uživanja na plaži i pod suncem i da na što ugodnije načine zaborave parisku svakodnevicu, nalaze se glavna junakinja, njen četrdesetogodišnji otac Rejmon, veseli i frivolni udovac–zavodnik do tada sklon kratkim vezama, prijateljica njegove pokojne supruge Ana i dvoje mladih, Elza i Siril.

Sva tri sporedna lika poseduju vrlo konkretne karakteristike koje će ih voditi ispunjenju jasno zadate uloge u priči. Za početak, Ana ranije nije bila bliska sa Rejmonom i po svojoj ozbiljnosti i suzdržanosti predstavlja opreku izrazito putenoj i provokativnoj Elzi, dok je njen partner Siril atraktivni dvadesetogodišnjak koji se dopada i glavoj junakinji. Svi junaci dela su pak na prvi pogled zadovoljni, površni i lepi buržuji koji samo žele brzometnu telesnu ljubav.

Međutim, u dva dela romana, kao da čitamo štivo o dva različita glavna junaka i glavne junakinje. Konflikt koji do toga dovodi leži u samoj Aninoj snazi ličnosti, koja menja prirodu površnih odnosa ostalih likova a zatim i u njenom započinjanju romanse sa Rejmonom. Time će ona, pre svega, uneti red i disciplinu u haotični život pun kaprica kakav su do tada vodili kćerka i otac, koji nakon niza površnih i karnalnih veza, uplovljava u jednu, pre svega mentalnu. Pošto Sesil počinje da je smatra neprijateljem ostatka porodice i njene harmonije, ona pokušava da ubedi Rejmona da je Elza zaljubljena u Sirila kako bi probudila njegovu ljubomoru i podstakla ga da zbog nje ostavi Anu. Kao u želji da očuva oca u svojstvu večnog mladića – što i on negde i dalje želi – glavna junakinja postiže da Elza postane Rejmonova seksualna igračka. Na kraju krajeva, Sesil osvešćuje posesivnu i poluincestuoznu prirodu svoje ljubavi prema ocu, i želi da ona takva i ostane, u čemu bi Ana bila samo prepreka i pretnja.

Tuga u romanu nije toliko prisutna, iako je sugerisana počev od naslova, motoa u vidu stihova Pola Elijara i prvih rečenica romana, mada je pripovedačica poriče. Tuga se ponovo pominje na kraju knjige, zajedno s kajanjem, da bi je Sesil posle svega priznala i naslovnom sintagmom završila i – kao mentalno znatno zrelija nego na početku štiva – zaokružila roman.

Sve uzev, glavna draž prvenca Fransoaz Sagan nije u tome što je vrlo mlada napisala delo koje će biti široko prevođeno i komercijalno i poslužiti kao predložak za filmsku adaptaciju i čitati se sa nesmanjenim intenzitetom gotovo 70 godina. Pretežni značaj romana je u plastičnom i ekonomičnom dekonstruisanju površne pariske buržoazije posle Drugog svetskog rata, dekadencije jedne važne društvene klase. Ili se slična uloga može pridati tretmanu završetka mladosti i prelaska iz čistog hedonizma, indolencije i apatije u odgovornost na jedva 130 stranica, gde nijedna rečenica nije viška. Vrlo je bitno spomenuti i kulturni kontekst u kojem je roman objavljen: u tom trenutku, Sartr, egzistencijalizam i društveno angažovana književnost bili su nametnute kanonske pojave (ne samo) u Francuskoj. U tom trenutku, jedna osamnaestogodišnjakinja uspeva da upečatljivo plasira svoj prvenac o hedonizmu, egoizmu i potrazi za zadovoljstvom, što znači da je Fransoaz Sagan uspela da, uz sve drugo, izrazito podrije onovremene književne norme.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844