Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Predstavljena knjiga „Fotelja na Seni“ Amina Malufa

Promocija knjige „Fotelja na Seni“ Amina Malufa održana je u utorak, 30. maja u Francuskom institutu. O četiri veka francuske istorije govorili su Vesna Cakeljić, romanista i prevodilac Malufovog dela, Ivana Dimić, pisac i prevodilac, Ivan Vuković, filozof i prevodilac, i Duško Lopandić, diplomata i pisac.
Amin Maluf u „Fotelji na Seni“ putuje kroz istoriju svoje usvojene domovine iz 29. fotelje Francuske akademije, koju zauzima od 2011. godine. Pripovedajući nam o osamnaestorici koji su se smenjivali na njegovom mestu još od vladavine Luja XIII i kardinala Rišeljea, autor ne samo što ispisuje taj „delimično izmišljen rodoslov“ nego i slika burna vremena u kojima su oni živeli: dvorske intrige, sukobe ideja, revolucije, ratove. Prvi „besmrtnik“ utopio se u Seni, pretposlednji je počinio samoubistvo u svom stanu s pogledom na Senu, a sama Akademija blista na obali Sene.
Vesna Cakeljić je ispričala da je, kako je i sam autor priznao, ova knjiga „rođena iz griže savesti“. To priznanje objašnjava time što je, prema tradiciji Akademije, Maluf bio obavezan da pristupnu besedu izgovorenu prilikom ulaska u dom „besmrtnih“, 2011. godine, posveti svom neposrednom prethodniku, velikom antropologu Klodu Levi-Strosu. Iz svog govora morao je da izostavi čak i pasus posvećen istoričaru Žozefu Mišou, jednom od 18 prethodnika u fotelji 29 čija mu je „Istorija krstaških ratova“ bila osnova za debitantsku knjigu „Krstaški ratovi u očima Arapa“. Pošto je otkrio da su mnogi među osamnaestoricom akademika koji su sedeli u fotelji 29, uključujući Mišoa, danas zaboravljeni, osetio je grižu savesti prema svima za koje ga je vezivalo „moralno srodstvo“ i odlučio da im „posveti podjednaku pažnju“. Tako je nastala ova dragocena, zanimljiva i veoma informativna knjiga.
Ivana Dimić je istakla da je način pripovedanja i britkost Malufovog uma očaravajuća za čitaoca. „Način na koji piše o svojim predhodnicima je psihološki produbljen, oslobođen od svih stega u koje obično stavljaju naučnike i pisce. Pred vama iskrsava knjiga u kojoj ima intriga, mržnje, netolerancije. Kad vam Maluf sve to pokaže u rasponu od nekoliko vekova, vi nekako shvatite da ovaj vek u kome mi živimo i nije tako strašan“, zaključila je Ivana Dimić.
Ivan Vuković je rekao da je „Fotelja na Seni“ pisana kao da ju je pisao najbolji francuski pisac, a opet donosi jednu vrstu jasnoće u posmatranju i nepristrasnost koja proističe iz njegove sposobnosti da kulturnu istoriju Francuske istovremeno doživi izbliza i da je osmotri sa strane, jer je Maluf u francuskom jeziku u isto vreme i domaćin i stranac , pošto baštini pored francuske i arapsku kulturu.
Diplomata i pisac Duško Lopandić je za Malufa rekao da je vrlo popularan autor između ostalog i zbog toga što se njegova dela lako čitaju, jer ume da na lep, jednostavan i razumljiv način vodi čitaoca kroz tekst. On je istakao i da je ova knjiga svojevrsni specifični katalog, koji se u literaturi već odavno pojavljuju i u kojima kroz rodoslove čovek pokušava da se odredi prema vremenu. „To je neka suptilna igra između života i ništavila“, zaključio je Lopandić.
Amin Maluf je Libanac rođen 1949. u Bejrutu od roditelja Arapa katoličke vere. Studirao je sociologiju i ekonomiju, u Libiji je radio kao novinar i ratni reporter, a 1977. pred užasima građanskog rata, prebegao je s porodicom u Pariz. Za roman „Taniosova stena“ dobio je Gonkurovu nagradu, a za esej „Poremećenost sveta“ francusku nagradu „Knjiga i prava čoveka“. Malufove knjige prevedene su na više od 40 jezika.
Knjigu „Fotelja na Seni“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, online knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Amin Maluf

Amin Maluf

<p style="text-align: justify">Amin Maluf je francuski pisac libanskog porekla, rođen 1949. u Bejrutu, u libanskoj porodici intelektualaca maronitske i melkitske hrišćanske manjine. Nakon studija sociologije i ekonomije, radio je u Libanu kao novinar i ratni reporter u listu An Nahar, obavljajući misije širom sveta i susrećući se sa istorijskim ličnostima kao što su Indira Gandi, Naser i Homeini.<br /> <br /> Odbijajući da učestvuje u libanskom građanskom ratu, 1976. emigrirao je u Francusku, gde mu se kasnije priključuje i porodica. U Parizu je neko vreme nastavio da se bavi novinarstvom, da bi se ubrzo posvetio književnosti pišući na odličnom francuskom.<br /> <br /> Postigao je veliki svetski uspeh istorijskim esejom &bdquo;Krstaški ratovi u očima Arapa&ldquo; (1983), koji su ponovili romani: &bdquo;Leon Afrikanac&ldquo; (1986), &bdquo;Samarkand&ldquo; (1988), &bdquo;Vrtovi svetlosti&ldquo; (1991), &bdquo;Prvi vek posle Beatrise&ldquo; (1992), &bdquo;Baldasarovo putešestvije&ldquo; (2000), &bdquo;Dezorijentisani&ldquo; (2012), a naročito slavni esej &bdquo;Ubilački identiteti&ldquo; (1998), preveden na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neodredivih knjiga: &bdquo;Porekla&ldquo; (2004) i &bdquo;Fotelja na Seni&ldquo; (2016), kao i operskih libreta. Za roman &bdquo;Taniosova stena&ldquo; (1993) dobio je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler &bdquo;Levantski đerdan&ldquo; (1996) preneo je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine.<br /> <br /> Primio je niz drugih priznanja i nagrada: za esej &bdquo;Poremećenost sveta&ldquo; (2009) nagradu &bdquo;Knjiga i prava čoveka&ldquo; za &bdquo;Brodolom civilizacija&ldquo; (2019) nagradu &bdquo;Danas&ldquo; itd. Najveće priznanje doživeo je 2011. godine izborom u Francusku akademiju, na čijem je čelu danas, među &bdquo;40 besmrtnika&ldquo;. Posmatrač i tumač svoga vremena, Amin Maluf uspeva svojim delima u duhu tolerancije i humanističkih principa da izgradi mostove između različitih civilizacija i kultura.<br /> <br /> Foto: JF PAGA Grasset</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com