Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Pozvani na „vežbu“, stigli u rat

Nebojša Jovanović (1963, Loznica) profesor je povijesti i urednik u jugoslavenskom državnom zavodu specijaliziranom za udžbenike i druge školske knjige. Razgovaramo o političkom kontekstu njegova romana „Idemo na Zagreb“.
Pozvani na „vežbu“, stigli u rat - slika 1
Opisujete početak rata, s aspekta srpske vojske koja „oslobađa teren od ustaša“ – od Bosne, preko Banije do Karlovca. Zašto niste počeli od samog početka, od „balvan-revolucije“, tj. od prvih srpskih napada u Kninu?

U romanu je opisan pohod jedne srbijanske brigade, tj. opisan je profil jednog mirnog građanina koji o ratu nije ni sanjao, čija država nije napadnuta i koji je imao pametnija posla nego da ide u rat. No ipak ga je mobilizovala jedna vojna „siletina“ koja gubi svoj identitet, zajedno s državom koja nestaje. Ta sila grubo i bahato smatra da Jugoslovenskoj narodnoj armiji neko mora da služi i okrivljuje civile što se ne odazivaju mobilizaciji. Nije znala da definiše ni ratne ciljeve, nego je čuvala neke apstraktne pojmove, a cenu svih računa htela je platiti životima konkretnih ljudi, koji su shvatali da JNA ne zna što radi. Uslovno su ti ljudi koji su položili prisegu u toj vojsci iz svoje građanske poslušnosti prihvatili poziv za vojnu vežbu, ali put do vežbi je, mimo njihovog znanja, vodio na ratište.

Znači, kao mobilizirani vojnik niste shvaćali strateški cilj?

Pokušavao sam da proniknem u taj cilj, a i danas u glavi imam nekoliko varijanti. Ako pokušamo da shvatimo JNA kao silu u nevolji, koja traži razlog svog daljnjeg postojanja, onda su se prepletala dva bitna pitanja. Nije se doista znalo ko tom silom tačno upravlja, jer, ako se uzme u obzir da je tadašnji načelnik Generalštaba bio Hrvat, njegov pomoćnik Slovenac, da je pomoćnik Kninskog korpusa bio musliman itd., onda je teško poverovati da je JNA krenula u rat protiv Hrvata kao naroda. Sledilo bi da je ta sila krenula u rat protiv Hrvatske kojoj osporava samostalnost, da bi sačuvala celovitost Jugoslavije. Još uvek postoje, i u Beogradu i u Zagrebu, ljudi koji žale za Jugoslavijom. Ljudi koji su se nalazili u Generalštabu JNA 1991. takvog su kova. Da bi se ostvario taj cilj, činilo se kao logičan put prisiliti tadašnju hrvatsku vlast na kapitulaciju. Stavljanje Zagreba pod širi prsten brigada postojalo je kao mogućnost. A ovisno o učinku stezanja obruča, možda je cilj bio i sam ulazak u Zagreb. Da se JNA za to odlučila, rat bi dobio drukčiji ishod. S druge strane, shvatali su da bi ta ideja bila odviše krvava i da Hrvatska, naposletku, ima pravo na to što proklamuje, pa je JNA htela da se nagodi s Hrvatima oko određivanja teritorijalnih granica. Kako su Srbi hteli ostati u Jugoslaviji, trebalo je povući granice između srpskih i hrvatskih prostora, s granicom na Kupi kao zapadnom granicom.

Možete li danas reći da su Srbi napali Hrvate koji su krenuli u obrambeni rat?

Rekao sam već da je rat bio rat poluistina s obe strane i da i Srbi i Hrvati moraju izvršiti reviziju nacionalne istorije. Oba naroda robuju mitomanijama. Političari uvek idu u istorijske avanture bez konsultacije s istoričarima. Tako su Srbi u svojoj mitomaniji govorili o Kupi kao zapadnoj granici, a Hrvati o Drini kao svojoj istočnoj granici. Zato se između Kupe i Drine ceo rat i dogodio.

Kako je razvijena ratna proza u srpskoj književnosti? Kakav uvid imate u hrvatsku?

Nije, mislim, u srpskoj književnosti napisan dobar ratni roman o samom ratu. Bolja umetnička djela napravljena su o temi života u pozadini ratnih zbivanja. Možda je nauspešniji takav roman „U potpalubljuVladimira Arsenijevića. Prema tom romanu imam rezerve – autor opisuje atmosferu ujesen 1991. u Beogradu, kada njegovi drugovi idu na ratište, a on uspeva sačuvati svoju kožu, pokazujući svoju socijalnu prednost u odnosu na druge ljude. Ove godine u Beogradu je pak NIN-ovu nagradu dobio roman „Hobo“ Zorana Ćirića koji sam jedva pročitao, pitajući se kuda to kreće brod srpske književnosti. Kako sam bio zaintrigiran temom rata i u hrvatskoj književnosti, kupio sam, odmah nakon dolaska, knjigu Ratka Cvetnića „Kratki izlet“ koja je očito najpopularnija knjiga u hrvatskoj književnosti o Domovinskom ratu.

Razgovarala: Lada Žigo, februar 2002.
Izvor: vecernji.hr

Autor: Nebojša Jovanović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Nebojša Jovanović

Nebojša Jovanović

Nebojša Jovanović (Loznica, 1963), istoričar i književnik. U rodnom gradu završio osnovnu školu i srednje usmereno obrazovanje, a u Beogradu, na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta, diplomirao, magistrirao i doktorirao. Radio u Jevrejskom istorijskom muzeju, u Beogradu, Zadužbini kralja Petra Prvog u Topoli (Oplenac), Petoj beogradskoj gimnaziji a danas je urednik u Zavodu za udžbenike, u Beogradu. Godinu 2003. proveo na usavršavanju u Institutu „Georg Ekert“ u Braunšvajgu (Nemačka) i istraživanju u arhivima u Beču i Temišvaru. Bavi se i književnim radom i slikarstvom. Objavio više stručnih članaka i prikaza (oko trideset) u vezi sa istorijom beogradskih i sremskih Jevreja, nacionalnom istorijom 19. i 20 veka, istorijom jugoslovenskih ratova 90-ih godina 20. veka  i metodikom nastave istorije. Jedan je od autora Srpskog biografskog rečnika, Matice srpske u Novom Sadu, Školskog sveznanja (Beograd, 2007) i Enciklopedije srpskog naroda (Beograd, 2008). Koautor je udžbenika za 8. razred osnovne škole (Zavod za udžbenike, Beograd, 2005-2009). Od samostalnih stručnih radova i knjiga objavio je: Gde je bila Kinamova Tara, „Aleteja“, br. 1, Filozofski fakultet, Beograd, 1988, str. 105-133; Pregled istorije beogradskih Jevreja do sticanja građanske ravnopravnosti (1888), „Zbornik radova Jevrejskog istorijskog muzeja“, br. 6, Beograd, 1992, str. 115-165; Jevrem Obrenović – skica jedne političke karijere, „Istorijski glasnik“ (L), Beograd, 2004, str. 99-133; Aleksandar Karađorđević, knez Srbije (1842-1858), skica za biografiju, „Danica za 2006. godinu“, Beograd, 2005, str. 94-111; Loznički šanac i borbe na njemu u Prvom ustanku (1807-1813), „Spomenica zadužbinskog društva Prvi srpski ustanak“, Beograd, 1996, str. 99-117; Ustanička čitanka 1804-1815 – priručnik za učenike i nastavnike, Beograd, 2004, str. 1-489; Leksikon ličnosti u udžbenicima istorije, Novi Sad, 2001, 2003 (dva izdanja), str. 1-478; Revolucionarne vlade (1942-1945), Vlade Srbije (1805-2005), Beograd, 2005, str. 134-167; Državni savet Kneževine i Kraljevine Srbije, „Spomenica Istorijskog arhiva Srem“, br. 9, Sremska Mitrovica, 2010, str. 100-111; Knez Aleksandar Karađorđević (1806-1885), Biografija, Beograd, 2010, str. 1-318; Dvor kneza Aleksandra Karađorđevića (1842-1858), Beograd, Laguna, 2010, str. 1-424, i druga.Roman Idemo na Zagreb (Beograd, 1998, 2003), objavljen je u Zagrebu (Naklada Pavičić) u čak 11 izdanja (2001-2008), a preveden je i na francuski jezik (A nous Zagreb, Actes sud, Arlles, 2003). Član je Predsedništva Društva istoričara Srbije, a član Nacionalnog prosvetnog saveta Republike Srbije bio je u prvom mandatu (2006-2009).

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844