Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Poslednje dane 2025. godine obeležiće susret čitalaca sa Perom Zupcem u Delfi knjižari „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu, zakazan za petak 26. decembra, od 18 sati.
Knjiga „Lenka Dunđerska“ Pera Zupca najpotpunija je studija o nastanku pesme Laze Kostića „Santa Maria della Salute“, odnosno najtemeljnije obrađena biografija Lenke Dunđerske, zasnovana na referentnoj literaturi.
„U mom dugom, upornom i nepojamnim preprekama zasutom traganju za istinom o Dunđerskima, utkana je samo želja da se ispravi istorijska nepravda naneta ovoj časnoj porodici uglednih vojvođanskih Srba i da se osvetli tajnovit i nedodirnut skoro mit o Lenki, Jeleni Dunđerskoj, najmlađoj kćerki Sofijinoj i Lazarevoj, kojoj je u slavu napisana labuđa pesma Lazara Kostića ’Santa Maria della Salute’.“
<p style="text-align: justify">Pero Zubac je rođen u Nevesinju, u Hercegovini, 30. maja 1945. godine. Rano je počeo da se bavi novinarstvom i bio je glavni urednik lista studenata Novosadskog univerziteta <em>Indeks</em>, a potom glavni i odgovorni urednik časopisa za kulturu i umetnost <em>Polja</em> u Novom Sadu. Jedan je od osnivača Književne omladine Srbije. Bio je i urednik zagrebačke revije mladih Polet i skopskog književnog časopisa <em>Misla</em>. Pisao je kolumne za <em>Borbu</em>, <em>Našu borbu</em>, <em>Pobjedu</em>, <em>Svijet</em>, <em>Unu</em>, <em>Glas omladine</em>, <em>Polet</em>, <em>Nedjelju</em>, <em>Oko</em>, <em>Dnevnik</em>, <em>Rad</em>, <em>Subotičke </em><em>novine</em>, <em>NS nedeljnik</em>, <em>Slobodnu Dalmaciju</em>. Prvu pesmu je objavio u studentskom listu Naši dani 1962. u Sarajevu, a sarađivao je u skoro svim tada važnijim jugoslovenskim listovima i časopisima.<br />
<br />
Objavio je šezdeset šest knjiga poezije, dvadeset četiri knjige pesama za decu i mlade, tri knjige eseja, lirsku studiju <em>Lenka Dunđerska</em>, tri knjige parodija na jugoslovensko pesništvo, šesnaest antologija srpskog i stranog pesništva, jedan roman za mlade. Na strane jezike prevedeno mu je osam knjiga, a pesme su mu prevođene na dvadeset pet jezika.<br />
<br />
Napisao je libreto za balet <em>Banović Strahinja</em> Stevana Divjakovića i balet <em>Kosmički čovek</em> Aleksandre Stepanović; libreto za operu Miroslava Štatkića Lenka i operu Mine Mitrušić Đerić <em>Smrt vojvode Prijezde</em>.<br />
<br />
Izvedene su mu dve drame (<em>Izbacivač </em>i <em>Vratio se Nikoletina</em>). Napisao je scenarija za osam dokumentarnih filmova i jedan igrani film (<em>Jovan Jovanović Zmaj</em>), a za scenario filma Karolja Vičeka <em>Pinki</em> dobio je Zlatnu povelju Međunarodnog festivala dokumentarnog filma u Beogradu. Koscenarista je dokumentarno-igranog filma <em>Doba Dunđerskih</em> u kojem je igrao i naratora. Realizovao je pedesetak multimedijalnih scenskih spektakala, a bio je i glavni realizator i član scenarističkog tima popularnog praznika Dana mladosti. Po njegovim scenarijima u TV Novi Sad realizovano je nekoliko stotina emisija raznorodnih programskih žanrova. Na njegove stihove komponovane su brojne kantate, solo pesme, oratorijumi, a za stihove namenjene deci dobio je prve nagrade na svim festivalima dečje pesme u nas.<br />
<br />
Bio je urednik popularnih televizijskih serija „Muzički tobogan“, „Fazoni i fore“, „Harmonija sfera“, „Detinjstva“ i u tri mandata glavni urednik Kulturno-umetničkog programa TV Novi Sad, i urednik Dečjeg programa, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Zabavnog, rekreativnog i sportskog programa RTS-a i Koordinator dečjih programa RTS-a. Za životno delo u televizijskom stvaralaštvu dobio je „Zlatnu Niku“ Internacionalnog festivala reportaže „Interfer“.<br />
<br />
Za književno stvaralaštvo nagrađen je sedamdeset puta.<br />
<br />
Od 2003. godine je redovni član Akademije prirodnih i humanitarnih nauka „Kneževa Ščerbatovih” u Moskvi; od 2022. redovni član Slovenske akademije književnosti i umetnosti u Varni; od 2024. redovni je član VANU, a od 2020. počasni član Američke akademije BHAAS. Dobitnik je nacionalnog priznanja za umetnički rad Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Odlikovan je Ukazom predsednika Republike Sretenjskim ordenom drugog stepena, za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u književnom, posebno pesničkom stvaralaštvu, na Sretenje, 2021. godine. Član je Udruženja književnika Srbije i Društva književnika Vojvodine i počasni predsednik Saveza književnika u otadžbini i rasejanju.<br />
<br />
Od januara 2008. godine je u penziji.<br />
<br />
Živi i radi u Novom Sadu.<br />
<br />
Foto: Vladimir Zubac</p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.