Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Omama“: Od beskrajnog plavog kruga do beskrajnog spiska

Miloš Crnjanski nije glavni junak novog romana Slobodana Vladušića i psihološku i duševnu omamu ne preživljava on već drugi lik, pripovedač Miloš Verulović, ali sve ono što se događa upravo tom liku i što on oseća, upućuje na to da bi on mogao biti „potomak“ ili odjek Crnjanskovih književnih junaka. Mada je pokretač radnje i neko ko je vodi i njome upravlja, Crnjanski je u ovom romanu još dominantnije prisutan metatekstualno. Čitalac koji poznaje njegov opus, a pre svega „Roman o Londonu“ i „Drugu knjigu Seoba“, biće u situaciji da, dok čita ovu detektivski uzbudljivu naraciju, s vremena na vreme može da prolazi, kao kroz reku ponornicu, kroz pripovedne i dijaloške pasaže koji su, premda s drugom temom i izborom reči i slika, kao preuzeti iz ova dva velika romana. Vladušić na taj način uspostavlja duhovnu, umetničku ali i identitetsku vezu između našeg velikog pisca i svog vremena. Više od toga, poručuje nam da su književne veze žive i da one uslovljavaju razumevanje stvarnog sveta oko nas.

Smeštajući radnju romana u Berlin tridesetih godina, kada je u jugoslovenskoj ambasadi kao ataše za kulturu radio Miloš Crnjanski, Vladušić evocira geopolitičko poglavlje već zapisano u Crnjanskovim „Embahadama“ i putopisu o Berlinu, ali iz njega odmah i izlazi otvarajajući temu koja nije mogla biti pokretana ni u kraljevini Jugoslaviji ni u predfašističkoj Nemačkoj. Prelomljeno kroz svest glavnog junaka, Miloša Verulovića, ratnika sa Kajmakčalana, koji dolazi u jugoslovensku ambasadu na mesto vojnog savetnika, ovo pripovedanje se oblikuje kao detektivska potraga za zločincem. „Zločin“ ovog romana je najpre formalan i svodi se na misteriozni nestanak jugoslovenskog fizičkog radnika Milutina Topalovića, za kojim Verulović i Crnjanski kreću u potragu. Kako potraga odmiče, zločin, međutim, počinje da dobija i svoju metafizičku i političku dimenziju čiji slojevi dopiru do današnjih dana. Ono o čemu ćuti i tadašnja zvanična politička elita i umetnost i istorija, pa i sam Crnjanski kao pisac, postaje tema ovog romana. Kontrapunkt između slike o promenjenoj, naprednoj „demokratskoj, pacifističkoj Nemačkoj“ nakon Prvog svetskog rata, kako je naziva ataše za štampu jugoslovenske ambasade Bata Jovanović, i delova Berlina istočno od Aleksanderplaca gde su nasilje, prostitucija i poroci samo spoljna vrata sveta u kojem se vrbuju radnici za eksploataciju u rizičnim, nelegalnim rudnicima, tek je jedan i to sasvim očekivani, prećutno društveno-prihvatljiv „kontrapunkt“. Drugi, pravi kontrapunkt je ono što junaci ovog romana treba da otkriju.

Svojevrsna pop-kulturna i umetničko-naučna ikonografija međuratne Evrope, posebno Nemačke – moderno slikarstvo, film, egzotični opijati, dekadencija, psihoanaliza, eugenika, progresivna medicina – mizanscen je priče ovog romana u kojem oba junaka, i Verulović i Crnjanski, nose u sebi još sveže rane sprskih vojnika iz Prvog svetskog rata a moraju da participiraju u tom svetu koji im je rane naneo. Otuda i bolest koju nosi Verulović i zbog koje često upada u stanje omame ima veze sa čarnojevićevskim bolom i bolešću nepripadanja svetu nakon rata. Vladušić u ovom romanu pokazuje da je taj, dobro poznati bol Crnjanskog, samo prvi, početni, a da je mnogo stravičniji onaj koji nikad nije bio iskazan. Dok naracija romana „Omama“ ukazuje na korene prećutanog bola zbog stradanja svog naciona ne više u prošlosti, nego na najjeziviji način u sadašnjosti „pacifističke“ Nemačke pre Drugog svetskog rata, njegov metafikcionalni epilog otkriva dokumentarno polazište za ovaj bol i za sva buduća stradanja srpskog naciona do konca 20. veka pa i dalje. Spisak imena – srpskih, slovačkih, čeških, pronađen u zaostavštini Miloša Crnjanskog, koji nikada nije bio naučno obrađen, povod je Vladušiću da otpočne priču ne o ljudima sa spiska, već o spisku samom, o ideji spiska. Metafikcionalni epilog ujedno menja žanr ovom romanu i od detekstivskog i političkog, pretvara ga u ljubavni. A ljubavi mogu biti različite – prema ženi, prema nacionu, prema piscu...

Pokušajem da predstavi jednog drugačijeg Crnjanskog u jednom malo drugačijem međuratnom Berlinu, roman Slobodana Vladušića donosi priču o kontinuitetu zločina nad srpskim narodom i poreklu svih naših modernih, postmodernih, savremenih stradanja u 21. veku. „Omama“ iz naslova ne pripada samo junaku ili junacima romana, ona je osobina čitavog naroda koji, omamljen spoljašnjim blagodetima naprednog sveta, zaboravlja ili ostavlja u fioci svoje, Umberto Eko bi rekao beskrajne, spiskove. Zbog toga se ovaj roman, u ovom trenutku, može pročitati kao interesantno a opominjuće spajanje pokidanih niti – književnih, identitetskih, vrednosnih.

Autor: Nataša Anđelković
Izvor: Politika

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Slobodan Vladušić

Slobodan Vladušić

<p style="text-align: justify">Slobodan Vladušić, pisac i esejista, rođen je 1973. godine u Subotici, gde i danas živi.<br /> <br /> Radi na Odseku za srpsku književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu u zvanju redovnog profesora.<br /> <br /> Romani:<em><br /> Forward</em> (2009) &ndash; stipendija &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Vitalova nagrada.<br /> <em>Mi izbrisani</em> (2013) &ndash; nagada &bdquo;Meša Selimović&ldquo;.<br /> <em>Veliki juriš</em> (2018) &ndash; nagrade &bdquo;Svetozar Ćorović&ldquo;, &bdquo;Janko Veselinović&ldquo;.<br /> <em>Omama</em> (2021) &ndash; nagrada &bdquo;Beskrajni plavi krug&ldquo; koju dodeljuje Matica srpska.<br /> <br /> Teorijska proza:<br /> <em>Crnjanski, Megalopolis </em>(2011) &ndash; nagrada &bdquo;Isidora Sekulić&ldquo;. <br /> <em>Književnosti i komentari</em> (2017) &ndash; nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; i &bdquo;Đorđe Jovanović&ldquo;.<br /> <br /> Slobodan Vladušić je član neformalne grupe pisaca P-70, zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem, Dejanom Stojiljkovićem, Markom Krstićem i Nikolom Malovićem.<br /> <br /> Oficijelni sajt: slobodanvladusic.rs<br /> <br /> Foto: Katarina Marčetić</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com