Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Odlazak Toni Morison, popularne i cenjene

Odrasla je u porodici ponosnih Afroamerikanaca koji su verovali u to da mogu da budu jednaki s belcima, a istoriju i identitet svoga naroda ovekovečila je kroz upečatljive likove pre svega jakih žena. Toni Morison (1931–2019), američka književnica, nobelovka, univerzitetska profesorka i urednica u Rendom hausu, koja je preminula u 88. godini, stekla je nacionalnu slavu i popularnost, a podjednako su je cenili kritičari i profesori, kako je primetila prof. dr Radojka Vukčević u „Istoriji američke književnosti” (izdanje Akademske knjige).

Bilo da je pisala o trgovini belim robljem u 17. veku u Americi, u romanu „Milosrđe”, rasnoj segregaciji pedesetih u knjizi „Dom”, ili dvadesetim godinama 20. veka u „Džezu”, njeni junaci pronose ideje stremljenja ka sopstvu i slobodi.

Povodom romana „Dom” (dela Toni Morison kod nas objavljuje Laguna) jednom prilikom je izjavila: „Pokušala sam da skinem tu ’krastu’ s pedesetih, i opšte ideje udobnih, srećnih, nostalgičnih vremena, nalik na seriju ’Momci sa Medisona’. O, molim vas! U pozadini je bio Korejski rat, koji nije nazivan ratom, i u kojem je poginulo više od 58.000 ljudi. A bio je tu i Makarti.”

Frenk Mani, glavni junak „Doma”, veteran Korejskog rata, vraća se kući u rasističku Ameriku, bori se s posttraumatskim stresom i putujući do rodne Džordžije prati vodič za putnike crnce, s informacijama o tome gde je dozvoljen pristup „obojenima”. Toni Morison, koja je rođena u Ohaju i nikada nije živela u Džordžiji, rekla je da je inspiraciju za ovaj roman našla u pričama svoga oca, njegovim uspomenama vezanim za ovaj opasni deo američkog juga. Brat, dakle, putuje da spase život sestri, žrtvi poremećenog lekara ubice, ali ona doseže zrelost i samu sebe izbavlja. To je ona otrežnjujuća, feministička, crta likova Toni Morison koji, i rasno ugnjeteni, pronalaze pokretačku snagu upravo u svesti o sopstvenom identitetu. U trenucima u kojima blesak osmeha u očima roba briše svu moć gospodara.

„Centralne teme proze Toni Morison bliske su temama postkolonijalnih autora, ali istovremeno naglašavaju specifično afroamerički kulturni ambijent. Ona teži da ponudi alternativno viđenje jedne prethodno marginalizovane kulture, a pripadnike te kulture, koji su ranije u književnim delima bili prisutni isključivo da bi učvrstili vladajuće anglocentrične i patrijarhalne predstave, proizvede u protagoniste koji samouvereno progovaraju o sopstvenom iskustvu... Crna put tako postaje uočljiv i lako prepoznatljiv simbol unutrašnjih i manje vidljivih konflikata i strahovanja vladajuće kulture”, analiza je prof. dr Viktorije Krombholc, u izdanju „Nova lica svetske književnosti, Eseji o postkolonijalnoj literaturi i kulturi” (Kulturni centar Novog Sada).

Savremeni istraživači smatraju romane „Voljena” i „Solomonova pesma” za najbolja ostvarenja Toni Morison. U „Voljenoj”, za koju je 1988. godine dobila Pulicerovu nagradu za književnost, zasnovanoj na istinitoj priči Margaret Garner iz Kentakija, odbegla robinja ubija sopstvenu kćerku iz bojazni da će opet dopasti ropstva. Veličina ovog romana je u tome što pokazuje psihološke ponore ropstva. Složen odnos majke i kćerke robova puni izražaj dobija i u romanu Toni Morison „Milosrđe”. Tu majka doslovno predaje svoju devojčicu gospodaru, dok u naručju drži dečaka. Slično „Sofijinom izboru” Vilijama Stajrona, majka odvaja od sebe najbolniji deo sopstvenog udvojenog identiteta s kojim ne želi da se suoči.

U „Solomonovoj pesmi” Mlekadžija Ded sazreva i otkriva svoju unutarnju snagu onda kada se povezuje s precima, a dok putuje do mesta iz kojeg potiče njegova porodica, kao da se kreće jednom intimnom istorijom sačinjenom od mnoštva likova.

Toni Morison pokazuje na to da ropstvo opstaje u svakom ljudskom sistemu, u predrasudama, pa i u sistemu jezika. U njenom prvom romanu „Najplavlje oko” kritikovala je negativne predstave okruženja zbog kojih jedna devojčica tamne boje kože veruje da bi njen čudovišno težak život bio bolji kada bi samo imala plave oči belaca.

I sama Toni Morison izjavila je da je zbog uvreda dece u školi kasnije postala neosetljiva za stvari za koje su joj emocije i te kako bile potrebne. Tako, i njene junakinje u „Milosrđu”, tvrde pred nedaćama života, izjednačene gospodarice i robinje u teškim poslovima na imanju, jednake su i pred „obećanjem i pretnjom koje nose muškarci”:

„Neke, poput Line, koja je na svojoj koži iskusila i oslobođenje i uništenje, povlače se. Neke, poput Tuge, koju očigledno nikada nisu poučavale druge žene, postaju muška igračka. Neke se, poput njenih saputnica, bore protiv muškaraca. Neke druge, one pobožne, poslušne su im. A malobrojne, nalik njoj, nakon uzajamne ljubavi u vezi, postanu kao deca kad ostanu bez svog čoveka.”

Autor: Marina Vulićević
Izvor: Politika.rs
Foto: © copyright John Mathew Smith 2001
Fotografija za fejsbuk: Angela Radulescu - Toni_Morrison_2008.jpg / CC BY-SA 2.0 / Wikimedia commons

Autor: Toni Morison

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Toni Morison

Toni Morison

Američka književnica Toni Morison (1931-2019) bila je jedna je od najznačajnijih savremenih američkih stvaralaca. Ona je prva crna autorka koja je ovenčana Nobelovom nagradom, koju je dobila 1993. godine. Švedska akademija je hvalila njen jezički stil i „vizionarsku snagu“. Čuvena po svojoj posvećenosti temi rasnih predrasuda u SAD, Toni Morison je neumorno pripovedala o njoj sa istom dozom besa i saosećanja. Među mnogim priznanjima kojima je ovenčana je i Pulicerova nagrada iz 1988. godine za roman „Voljena“, a 2012. dobila je Medalju za slobodu od svog prijatelja i bivšeg predsednika Baraka Obame. Pre nego što je započela spisateljsku karijeru, Morisonova je dugi niz godina radila kao urednica u čuvenoj izdavačkoj kući Rendom Haus, i zaslužna je sa promovisanje crnačke literature. Nakon karijere u izdavaštvu, predavala je na brojnim čuvenim univerzitetima kao što su Jejl i Prinston. Napisala je jedanaest romana, od kojih su najpoznatiji Voljena i Pesma Solomonova. Pohvale kritičara su uvek bile jednoglasne: „Ona poseduje besprekoran osećaj za emocionalni detalj. Možemo je slobodno nazvati najsvesnijim lirskim piscem današnjice.“ The Philadelphia Inquirer  

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844