Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Obeležena 10-godišnjica smrti Svetlane Velmar-Janković

U prostorijama Srpskog književnog društva 9. aprila obeležena je 10-godišnjica smrti Svetlane Velmar-Janković,  jedne od najcenjenijih i najčiitanijih srpskih književnica. Tim povodom o njenom opusu govorili su Slavica Garonja, Gojko Božović i Jelena Milić. Program je vodila Mirjana Mitrović.
Obeležena 10-godišnjica smrti Svetlane Velmar-Janković - slika 1
Priču o Svetlani Velmar-Janković započeo je Gojko Božović, koji je sarađivao s njom tokom njene najplodonosnije faze rada. „Deset godina bio sam prvi čitalac njenih rukopisa, i u tom periodu sam imao jednu od najvećih privilegija u svom životu – sa njom sam obišao nekoliko puta Srbiju na književnim večerima i programima, i nema ni velikog ni malog grada u kom nismo imali zajednički književni program, u kojem ona nije razgovarala sa čitaocima. Iz toga sam zapamtio mnoge njene priče, ali sam  video jednu nesvakidašnju poetiku razgovora. Gotovo da nisam upoznao nikoga u našem društvu ko je umeo da razgovara kao Svetlana Velmar-Janković, ko je verovao da razgovor jeste jedan od najboljih književnih i društvenih formi, način na koji se ljudi mogu razumeti. Ono što je kod nje plenilo, osim tog humanističkog vitalizma, vedrine u odnosu prema ljudima, to je spontanost, radost i autentično obrazovanje.“

Profesorka Slavica Garonja kaže da se Svetlana Velmar-Janković, rođena Beograđanka, rođena na Vračaru, a odrasla na Dorćolu, svojim opusom, možda najviše u istoriji srpske književnosti, odužila svom rodnom gradu, a da to njen rodni grad do danas nije priznao, niti joj dovoljno uzvratio.

„U početak njenog vinuća u srpsku književnost smatra se njen venac pripovedaka ’Dorćol: nazivi ulica’, ovenčan ’Andrićevom nagradom’, knjiga u kojoj je Svetlana Velmar-Janković na jedinstven način, iz originalnog ugla, a kroz ukrštaj prostora i vremena, kroz stare dorćolske ulice,  progovorila o novijoj srpskoj istoriji i početku stvaranja moderne srpske države. Deset godina nakon pojave ’Dorćola’, sledi roman-prekretnica u njenoj karijeri ’Lagum’, a potom nastaje izuzetno plodonosan niz žanrovski različitih dela: od remek-dela, romana ’Bezdno’, nagrađenog Ninovom nagradom, drame ’Knez Mihailo’, preko ’Knjige za Marka’, poeme .Svetilnik’, do važnog romana s početka 21. veka ’Nigdina’, te sjajne autobiografske proze ’Prozraci 1’, ’Prozraci 2’, i naročito,  monumentalnog dela o Beogradu, ’Kapija Balkana’. Autobiografska proza ’Prozraci 2’ je ostala nedovršena i samo možemo žaliti što u literarizovanom obliku nismo dočekali da ovaj zamišljeni opus o sopstvenom životu u posleratnom vremenu Svetlana Velmar-Janković dovrši kako je zamislila.“

Gojko Božović napominje da je Svetlana Velmar-Janković bila je pisac građanskog sveta i oličenje građanskih vrednosti u javnom životu. „U njenoj književnosti, kao u prostoru uređenosti, raslojava se priča o istoriji i savremenosti, o istoriji njenog društva, o kulturi i trajanju, o smislu istorijskih događaja, i o velikim izazovima pred kojima se može naći čovek tokom svog vremena. U toj priči koju je Svetlana Velmar-Janković ispisivala, od ranog modernističkog ’Ožiljka’, do dela puna zrelosti kakva su ’Dorćol’ i ’Lagum’, ’Bezdno’ i ’Vračar’, u kojima se iskustvo istorije prožima sličnim iskustvom, ona slika koja je našoj književnosti nedostajala i čije je odsustvo kobno stajalo naše društvo. Proza ove književnice opisuje nastanak, uzlete i propasti građanskog sveta pred pustošnim silama istorije. Smenjujući svetle i tamne principe srpskog građanskog sveta, pokazuje kako on nastaje, kako se raspada pred očima svojih savremenika. A čovek, kakav mu god istorijski usud bio namenjen, mora ostati pribran, i sposoban da najbolje od sebe nameni i zavešta trajanju“, rekao je Božović.

Autor: Svetlana Velmar-Janković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Svetlana Velmar-Janković

Svetlana Velmar-Janković

Svetlana Velmar-Janković (1933-2014) rođena je u Beogradu gde se školovala i živela. Kao sekretar i urednik časopisa Književnost bila je i u uredništvu koje je vodio Eli Finci i u uredništvu koje je vodio Zoran Mišić. Dugo je godina uređivala, u Izdavačkom preduzeću Prosveta, edicije savremene jugoslovenske proze i esejistike. Osnovala je biblioteku Baština. Objavila je romane: Ožiljak (1956, drugo, prerađeno izdanje 1999), Lagum (1990), Bezdno (1995), Nigdina (2000) i Vostanije (2004); eseje: Savremenici (1967), Ukletnici (1993), Izabranici (2005) i Srodnici (2013); sećanja: Prozraci (2003); zbirke pripovedaka: Dorćol (1981), Vračar (1994), Glasovi (1997), Knjiga za Marka (1998) i Očarane naočare: priče o Beogradu (2006); molitve: Svetilnik (1998); dramu Knez Mihailo (1994) i knjigu drama Žezlo (2001); monografiju Kapija Balkana: brzi vodič kroz prošlost Beograda (2011). Nagrade: „Isidora Sekulić“, Andrićeva nagrada za knjigu priča Dorćol, „Meša Selimović“, „Đorđe Jovanović“, „Bora Stanković“, „Pera Todorović“, Nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu u 1992. godini, Ninova nagrada za roman godine za Bezdno (1995), Nagrada „Neven“, Nagrada Politikinog zabavnika, Nagrada „6. april“ za životno delo o Beogradu, Nagrada „Mišićev dukat“ i Nagrada „Stefan Mitrov Ljubiša“. Prevođena na engleski, francuski, nemački, španski, italijanski, grčki, bugarski i mađarski jezik.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844