Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Obeležena 10-godišnjica smrti Svetlane Velmar-Janković

U prostorijama Srpskog književnog društva 9. aprila obeležena je 10-godišnjica smrti Svetlane Velmar-Janković,  jedne od najcenjenijih i najčiitanijih srpskih književnica. Tim povodom o njenom opusu govorili su Slavica Garonja, Gojko Božović i Jelena Milić. Program je vodila Mirjana Mitrović.
IMG-20240409-202100-1
Priču o Svetlani Velmar-Janković započeo je Gojko Božović, koji je sarađivao s njom tokom njene najplodonosnije faze rada. „Deset godina bio sam prvi čitalac njenih rukopisa, i u tom periodu sam imao jednu od najvećih privilegija u svom životu – sa njom sam obišao nekoliko puta Srbiju na književnim večerima i programima, i nema ni velikog ni malog grada u kom nismo imali zajednički književni program, u kojem ona nije razgovarala sa čitaocima. Iz toga sam zapamtio mnoge njene priče, ali sam  video jednu nesvakidašnju poetiku razgovora. Gotovo da nisam upoznao nikoga u našem društvu ko je umeo da razgovara kao Svetlana Velmar-Janković, ko je verovao da razgovor jeste jedan od najboljih književnih i društvenih formi, način na koji se ljudi mogu razumeti. Ono što je kod nje plenilo, osim tog humanističkog vitalizma, vedrine u odnosu prema ljudima, to je spontanost, radost i autentično obrazovanje.“

Profesorka Slavica Garonja kaže da se Svetlana Velmar-Janković, rođena Beograđanka, rođena na Vračaru, a odrasla na Dorćolu, svojim opusom, možda najviše u istoriji srpske književnosti, odužila svom rodnom gradu, a da to njen rodni grad do danas nije priznao, niti joj dovoljno uzvratio.

„U početak njenog vinuća u srpsku književnost smatra se njen venac pripovedaka ’Dorćol: nazivi ulica’, ovenčan ’Andrićevom nagradom’, knjiga u kojoj je Svetlana Velmar-Janković na jedinstven način, iz originalnog ugla, a kroz ukrštaj prostora i vremena, kroz stare dorćolske ulice,  progovorila o novijoj srpskoj istoriji i početku stvaranja moderne srpske države. Deset godina nakon pojave ’Dorćola’, sledi roman-prekretnica u njenoj karijeri ’Lagum’, a potom nastaje izuzetno plodonosan niz žanrovski različitih dela: od remek-dela, romana ’Bezdno’, nagrađenog Ninovom nagradom, drame ’Knez Mihailo’, preko ’Knjige za Marka’, poeme .Svetilnik’, do važnog romana s početka 21. veka ’Nigdina’, te sjajne autobiografske proze ’Prozraci 1’, ’Prozraci 2’, i naročito,  monumentalnog dela o Beogradu, ’Kapija Balkana’. Autobiografska proza ’Prozraci 2’ je ostala nedovršena i samo možemo žaliti što u literarizovanom obliku nismo dočekali da ovaj zamišljeni opus o sopstvenom životu u posleratnom vremenu Svetlana Velmar-Janković dovrši kako je zamislila.“

Gojko Božović napominje da je Svetlana Velmar-Janković bila je pisac građanskog sveta i oličenje građanskih vrednosti u javnom životu. „U njenoj književnosti, kao u prostoru uređenosti, raslojava se priča o istoriji i savremenosti, o istoriji njenog društva, o kulturi i trajanju, o smislu istorijskih događaja, i o velikim izazovima pred kojima se može naći čovek tokom svog vremena. U toj priči koju je Svetlana Velmar-Janković ispisivala, od ranog modernističkog ’Ožiljka’, do dela puna zrelosti kakva su ’Dorćol’ i ’Lagum’, ’Bezdno’ i ’Vračar’, u kojima se iskustvo istorije prožima sličnim iskustvom, ona slika koja je našoj književnosti nedostajala i čije je odsustvo kobno stajalo naše društvo. Proza ove književnice opisuje nastanak, uzlete i propasti građanskog sveta pred pustošnim silama istorije. Smenjujući svetle i tamne principe srpskog građanskog sveta, pokazuje kako on nastaje, kako se raspada pred očima svojih savremenika. A čovek, kakav mu god istorijski usud bio namenjen, mora ostati pribran, i sposoban da najbolje od sebe nameni i zavešta trajanju“, rekao je Božović.

Autor: Svetlana Velmar-Janković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Svetlana Velmar-Janković

Svetlana Velmar-Janković

<p style="text-align: justify">Svetlana Velmar-Janković (1933-2014) rođena je u Beogradu gde se školovala i živela. Kao sekretar i urednik časopisa Književnost bila je i u uredništvu koje je vodio Eli Finci i u uredništvu koje je vodio Zoran Mišić. Dugo je godina uređivala, u Izdavačkom preduzeću <em>Prosvet</em>a, edicije savremene jugoslovenske proze i esejistike. Osnovala je biblioteku <em>Baština</em>.<br /> <br /> Objavila je romane: <em>Ožiljak</em> (1956, drugo, prerađeno izdanje 1999), <em>Lagum</em> (1990), <em>Bezdno</em> (1995), <em>Nigdina</em> (2000) i <em>Vostanije</em> (2004); eseje: <em>Savremenici </em>(1967), <em>Ukletnici</em> (1993), <em>Izabranici</em> (2005) i <em>Srodnici</em> (2013); sećanja: <em>Prozraci</em> (2003); zbirke pripovedaka: <em>Dorćol</em> (1981), <em>Vračar</em> (1994), <em>Glasovi </em>(1997), <em>Knjiga za Marka</em> (1998) i <em>Očarane naočare: priče o Beogradu</em> (2006); molitve: <em>Svetilnik</em> (1998); dramu <em>Knez Mihailo</em> (1994) i knjigu drama <em>Žezlo</em> (2001); monografiju <em>Kapija Balkana: brzi vodič kroz prošlost Beograda</em> (2011).<br /> <br /> Nagrade: &bdquo;Isidora Sekulić&ldquo;, Andrićeva nagrada za knjigu priča <em>Dorćol</em>, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Đorđe Jovanović&ldquo;, &bdquo;Bora Stanković&ldquo;, &bdquo;Pera Todorović&ldquo;, Nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu u 1992. godini, Ninova nagrada za roman godine za Bezdno (1995), Nagrada &bdquo;Neven&ldquo;, Nagrada <em>Politikinog zabavnika</em>, Nagrada &bdquo;6. april&ldquo; za životno delo o Beogradu, Nagrada &bdquo;Mišićev dukat&ldquo; i Nagrada &bdquo;Stefan Mitrov Ljubiša&ldquo;. Prevođena na engleski, francuski, nemački, španski, italijanski, grčki, bugarski i mađarski jezik.</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com