Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
U štampi je peto izdanje romana „Traži me“ Mirjane Bobić Mojsilović. Jedan vetropir, jedna obična žena, jedna slavna književnica – junaci su ove priče koja prati tri naizgled potpuno različite sudbine, koje, međutim, imaju nešto zajedničko. Svi oni prolaze kroz život bez istinskog suočavanja sa pitanjima ko sam, šta želim, kuda idem i da li moj život liči na onaj o kojem sam sanjao.
Još jedna knjiga iz serijala o Hajduku doživeće novo izdanje. U štampi je četvrto izdanje knjige „Hajduk protiv vetrenjača“. U ovoj knjizi Hajduk ide u drugi razred gimnazije i neprestano se sukobljava sa razrednim starešinom koga zovu Fric. Situacija se pogoršava kada sazna da mu otac odlazi u inostranstvo da radi. A do eksplozije će doći kada se pojave nov nastavnik i zloglasna braća Vranić!
Hvaljena i čitana knjiga „S one bande moje gore“ Jasenke Lalović uskoro će dobiti svoje šesto izdanje. Ovo je pronicljiva, iskrena i realna priča o ženi čija sudbina je čvrsto određena krševitim, jalovim prostorom, u kome je svako vreme nevreme. Ovo je priča o ženama koje nemaju pravo na izbor, poput muškaraca pored kojih stasavaju i koje nesebično grade do njihove pozicije stamenih junaka, dobrih domaćina, pouzdanih sinova… Međutim, ovo nikako nije priča o njihovoj pokornosti u kojoj se gubi njihovo biće. One su darivane snagom da sve što im donese sudbina, iznesu do kraja.
„S ove bande moje gore“, drugi deo trilogije „Brda od pelina“ Jasenke Lalović, dobiće svoje 4. izdanje. Radnja romana oživljava period nakon Drugog svetskog rata, oslikava vreme obnove i stvaranje jedne nove zemlje i poretka. Pratimo mudre junakinje u novim izazovnim situacijama i upoznajemo čitavu lepezu istinskih heroina odanih porodici i opstanku. Njihove sudbine osvetljavaju svet koji objedinjuje i onu i ovu stranu iste gore. Ovo delo nas podseća ko smo i u koje vrednosti verujemo.
„Lanjski snegovi“ potvrđuju Momu Kapora kao vrsnog pripovedača urbane orijentacije koji nas – s pomalo nostalgije i ironije, ali i s puno topline – uvodi u jedan svet koji polako nestaje. Ova knjiga, koja će biti štampana u trećem tiražu, sadrži neke od najlepših Kaporovih priča, razvrstanih u dve celine: „Poznavanje prirode i društva“ i „Zapisi profesionalnog čitača“, koje ga, bez sumnje, svrstavaju u red autora čije vreme nikada ne prolazi.
<p style="text-align: justify">Momo Kapor rođen je 1937. godine u Sarajevu kao jedino dete Bojane Kapor (devojačko Velimirović) i Gojka Kapora. <br />
<br />
<em>Bilo je predviđeno da se rodim, kao i ostali slikari, u Firenci, ali roda koja me je nosila 8. aprila 1937. godine imala je prinudno sletanje u grad Sarajevo zbog guste magle koja tamo uvek vlada. Tako je ime tog lepog i nesrećnog grada zauvek upisano u sve moje dokumente. Ma kuda da krenem ne mogu pobeći od njega.</em><br />
<br />
Jedan tragičan događaj zauvek je obeležio rane godine, ali i čitav život Mome Kapora. Za veme nemačkog bombardovanja Sarajeva, 13. aprila 1941. godine, na kuću u koju su se skonili Momina majka, baka i još četrdesetak ljudi pala je bomba, a četvorogodišnji Momo je jedini preživeo zahvaljujući tome što ga je majka pokrila sopstvenim telom, ostavši na mestu mrtva.<br />
<br />
Tako je na samom početku života Momčilo ostao bez dvadesetosmogodišnje majke, ali i bez oca, koji je zarobljen na početku rata kao rezervni oficir kraljevske vojske i interniran u logor u Nirnbergu, odakle će izaći tek nakon kapitulacije Nemačke.<br />
<br />
Svoje najranije detinjstvo provodi u Sarajevu, kod bakine sestre Janje Baroš, a u Beograd prelazi godinu dana po završetku rata, sa svojim ocem.<br />
<br />
U septembru 1955. godine upisuje se na Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu, gde diplomira 1961. godine, u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića.<br />
<br />
Momo Kapor, još kao gimnazijalac Treće beogradske gimnazije a zatim i kao student, počinje saradnju sa nekoliko časopisa u kojima objavljuje likovne kritike. Nešto kasnije počinje da piše putopise, feljtone i priče koje objavljuje u <em>Vidicima</em>, <em>Politici</em>, <em>Oslobođenju</em>, <em>Ninu</em>, <em>Mladosti</em> i <em>Književnim novinama</em>. Tada nastaju i njegove prve radio drame koje šalje na konkurse, često pod pseudonimom.<br />
<br />
U vreme završetka Akademije, 1961. godine upoznaje Anu Pjerotić, kćerku uglednog lekara Ante Pjerotića, sa kojom se venčava posle nekoliko godina, 1964. godine. U ovom braku rođene su kćerke Ana i Jelena.<br />
<br />
<em>Nakon venčanja živeli smo u iznajmljenoj sobi na Crvenom krstu, a zatim u iznajmljenom stanu u Siminoj ulici. Kiriju za taj stan smo platili godinu dana unapred od nagrade koju je dobio za jednu od svojih radio-drama, baš u trenutku kad se rodila naša kćerka Ana. Ubrzo se zapošljava u Jugoslavija publiku, a ja nastavljam studije na Filozofskom fakultetu, gde sam 1966. diplomirala na katedri za psihologiju. Naš prvi pravi dom nalazio se u ulici Kraljevića Marka, gde se rodila naša mlađa kćerka Jelena. Nekoliko godina kasnije zamenili smo ga za prostraniji stan u Kondinoj ulici, u kojem smo zajedno živeli do Momine pedesete godine. Tu su nastale </em>Beleške jedne Ane<em>, </em>Provincijalac<em>, </em>Foliranti<em>, </em>Zoe<em>...</em><br />
<br />
U ženskom časopisu <em>Bazar</em> počinju da izlaze tekstovi o tinejdžerki Ani, ilustrovani rukom autora. Oni vrlo brzo nalaze put do publike i 1972. godine postaju knjiga <em>Beleške jedne Ane</em>.<br />
<br />
<em>Tu sam iznosio mnogo opasnije stavove od onih koji su se mogli naći u disidentskoj literaturi. Tadašnji Politbiro bi ispao smešan da je napadao tinejdžerku sa kikicama (...) Tada sam sebe proglasio za lakog pisca čija su dela bila zgodna za čitanje pod haubama frizerskih salona, da bih se zaštitio od napada političkih oligarhija koje su se smenjivale na vlasti tokom mog života.</em><br />
<br />
U tom periodu počinje i saradnja Mome Kapora i izdavačke kuće <em>Znanje</em>, koja u okviru biblioteke HIT objavljuje prve Kaporove romane koji će mu doneti ogromnu popularnost. Njegove knjige su godinama bile na vrhu lista najčitanijih dela, a on je vrlo brzo postao miljenik publike. Zahvaljujući svojim autorskim emisijama na radiju i televiziji stekao je široku popularnost koja je u to vreme bila neuobičajena za književnike. <br />
<br />
1988. godine razvodi se od prve supruge da bi ubrzo nakon toga ušao u novi brak. <br />
<br />
Momo Kapor je autor preko četrdeset knjiga. Osim romana i priča pisao je drame, putopise, esejističku prozu i bavio se ilustracijom. Njegove knjige su prevedene na mnoge strane jezike. <br />
<br />
Tokom života potvrdio je svoje pripadanje srpskom književnom korpusu i bio je dragocen hroničar zbivanja, često nesrećnih, koja su pratila njegov narod. <br />
<br />
Paralelno sa književnim radom bavio se i slikarstvom, a u isto vreme je i ilustrovao gotovo sve svoje knjige. Imao je samostalne izložbe u Srbiji, SAD, Italiji, Švajcarskoj, Venecueli, Nemačkoj i Velikoj Britaniji.<br />
<br />
Umro je 2010. godine u Beogradu.<br />
<br />
Uz podršku <em>Fonda Momo Kapor</em>, koji su osnovale kćerke Ana i Jelena, Učiteljski fakultet u Beogradu organizovao je prvi naučni skup o književnom stvaralaštvu Mome Kapora. Skup je održan u Beogradu i u Rimu, a rezultat je zbornik radova <em>Pripovedač urbane melanholije</em> koji je do danas najpotpunija analiza Kaporovog književnog opusa.</p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.