Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Njegoševa „Odabrana dela“ u luksuznom izdanju i po neverovatnoj ceni

Crnogorski vladar, vladika, pesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš ostavio je monumentalno književno delo, a najvažniji izbor iz dela Laguna objavljuje u luksuznom izdanju i po neverovatnoj ceni.

U ovoj knjizi čitalac će na jednom mestu naći četiri glavna speva, Njegošev opus magnum: „Gorski vijenac“, „Luča mikrokozma“, „Lažni car Šćepan Mali“ i „Svobodijada“, kao i dva manja, „Kula Đurišića“ i „Čardak Aleksića“, koji kao kakvi antipodi ilustruju Njegoševe romantičarske tematske preokupacije.

Ovom Njegoševom glavnom opusu prethodi ogled Ive Andrića Njegoš kao tragični junak kosovske misli, jedan od najrelevantnijih i istovremeno književno najupečatljivijih uvida u Njegošev život i delo, kao i istorijske i književne prilike u Crnoj Gori i na Balkanu u prvoj polovini 19. veka.

U prvom svom većem delu, filozofsko-religioznom spevu „Luča mikrokozma“, pesnik je biblijsku legendu o stvaranju sveta uzdigao do vasionskih razmera i dao priči o Bogu i Satani ne samo univerzalne, filozofske razmere nego ih obojio i svojim revolucionarnim idejama i slobodarskim težnjama. Pošto je u „Luči“ izrazio viđenje da poreklo zla u svetu leži u metafizičkim, nadzemaljskim uzrocima, u „Gorskom vijencu“ je te uzroke video u zemaljskim, istorijskim okvirima, u jednoj istrazi poturica s početka 18. veka u Crnoj Gori, a njihovo otklanjanje u neprestanoj borbi za slobodu protiv tiranije. Njegošev epski spev u deset pevanja, „Svobodijada“, u duhu „Ilijade“, opeva crnogorske pobede nad Turcima i Francuzima, a dramski spev „Lažni car Šćepan Mali“ približava čitaocu epizodu o jednoj intrigantnoj ličnosti iz crnogorske istorije.

Na kraju knjige nalazi se objedinjeni rečnik tuđica i manje poznatih reči i izraza iz svih spevova i poema u ovom izdanju.

Njegoševa „Odabrana dela“ možete pronaći od petka 26. juna u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs po ceni od 1.099 dinara, a sa popustima i znatno niže.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Petar II Petrović Njegoš

Petar II Petrović Njegoš

<p style="text-align: justify">Njegoš je rođen u selu Njegušima pod Lovćenom 13. novembra 1813. kao drugi sin Tome Markova Petrovića, najmlađeg brata vladike Petra I Petrovića Njegoša, i Ivane Proroković. U narodu je ostalo predanje da su ga zvali Rade i Radivoj. <br /> <br /> Njegov stric Vladika Petar I dovodi ga početkom 1825. godine u Cetinjski manastir da ga vaspita i pripremi za svog naslednika; tu je naučio da čita i piše, a i da sastavlja svoje prve pesme da zabavi lokalne glavešine i sveštenike. Sredinom godine stric ga šalje u Toplu kod Herceg Hovog, gde uči italijanski i bogosloviju. Početkom 1827. godine vraća se na Cetinje, gde mu je za vaspitača određen vladikin sekretar, pesnik Simo Milutinović Sarajlija, koji mu do 1830. prenosi znanja iz klasične filozofije i književnosti, mitologije i pesničke umetnosti. Po ugledu na narodne pevače piše svoje prve epske pesme. <br /> <br /> Po smrti vladike Petra I 1830. godine Njegoša proglašavaju za &bdquo;upravitelja&ldquo; Crne Gore pod imenom Petar II. Ubrzo se zamonašio i zatim postao arhimandrit pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Kao državnik, u prvim godinama vladavine ukinuo je guvernadursko uređenje kao mletačku svetovnu ustanovu, počeo da razgrađuje tradicionalno plemensko ustrojstvo i uspostavlja temelje moderne crnogorske države, obrazuje stalnu oružanu stražu (perjanike), uvodi plaćanje poreza, zbog čega izazva jak otpor plemenskih glavara, osniva senat kao vrhovno savetodavno telo, i istovremeno pokušava, bez uspeha, da oslobodi neke crnogorske oblasti pod Turskom oko Podgorice. <br /> <br /> Preko Trsta i Beča putuje 1833. u Rusiju, u Beču se upoznaje sa mitropolitom Stevanom Stratimirovićem i sa Vukom Karadžićem, a u Petrogradu, u prisustvu ruskog cara Nikolaja I, biva ustoličen za vladiku. Iz Rusije u Crnu Goru donosi prvu štampariju i knjige klasičnih pisaca na ruskom jeziku. Iste godine piše prvi veći spev <em>Glas kamenštaka</em>, koji će preraditi 1835. u spev <em>Svobodijada </em>(objavljen posthumno 1851). Narednih godina u almanasima objavljuje pesme i pripovetke.<br /> <br /> Pošto Rusija finansira Crnu Goru redovnom godišnjom pomoći, Njegoševi neprijatelji tuže ga ruskom dvoru kako samo piše pesme, ide u lov i igra karte, zapostavljajući dobrobit naroda. Da bi se opravdao, ponovo putuje u Rusiju 1836, preko Beča, gde se duže zadržava i često sastaje sa Vukom Karadžićem. Dok se u Crnoj Gori sprovodi istraga, Njegoša ne puštaju u Petrograd, nego tri meseca drže u zatočeništvu u Pskovu. Posle povoljnih izveštaja istrage, primljen je u ruskom dvoru i vraća se u Crnu Goru sa znatno povećanom ruskom pomoći u novcu. <br /> <br /> Odan ideji oslobođenja Crne Gore, na Meternihov poziv da poseti u Beču turskog poslanika 1837. odgovorio je da može doći samo sa puškom u ruci. Po dolasku u Beč, o njemu doušnici izveštavaju da je u pitanju čovek &bdquo;nedovoljno čvrst u religioznim i monarhičnim načelima&ldquo; i da ispoveda &bdquo;slobodoumne, tj. revolucionarne ideje&ldquo;. Savremenici potvrđuju kako je neprekidno sanjao o bitkama protiv Turaka, ispoljavao veliko junaštvo kao ratnik, a prema Turcima zarobljenim u bojevima primenjivao surove mere i njihove odsečene glave isticao na kuli Tablja kraj cetinjskog manastira. <br /> <br /> Jednovremeno sa državničkim nastojanjima, njegova želja za znanjem ne jenjava, upoznaje, osim klasičnih, i velike evropske pisce, Dantea, Miltona, Bajrona, Voltera, Lamartina, Šilera, Puškina... <br /> <br /> Objavljuje 1847. u Beču svoj najčuveniji spev, <em>Gorski vijenac</em>, na srpskom narodnom jeziku iako starim pravopisom, što se smatra jednim od četiri dela koja su doprinela pobedi Vukovog novog književnog jezika: iste godine objavili su novim pravopisom i Branko Radičević <em>Pesme</em>, Đura Daničić <em>Rat za srpski jezik i pravopis</em> i Vuk Karadžić prevod <em>Novoga zavjeta</em>. Kreće se u krugu jugoslovenskih rodoljuba, Srba i Hrvata, okupljenih oko Vuka Karadžića. U Mlecima se upoznaje sa arhivskom građom o prosvećenom apsolutisti Šćepanu Malom i iste godine završava i svoj dramski spev <em>Lažni car Šćepan Mali</em>, u kojem je ova istorijska ličnost (vladao Crnom Gorom od 1767. do 1773) prikazana kao varalica i strašljivac. Štampan je u Zagrebu 1851. sa potpisom na unutrašnjoj strani korica: &bdquo;U Jugoslaviji&ldquo;. Iste godine u Beogradu se štampa i <em>Ogledalo srpsko</em>, Njegoševa antologija epskih narodnih pesama o borbi za slobodu, namenjena buđenju revolucionarnog duha i posvećena Puškinu, u kojoj je objavio i nekoliko svojih pesama.<br /> <br /> Piše i dva kraća deseteračka speva, <em>Kula Đurišića</em>, gdej osuđuje izdajnike, i <em>Čardak Aleksića</em>, gde veliča junake svog naroda. <br /> <br /> Oboleva od tuberkuloze 1849, istovremeno dok priprema ustanak u Bosni i Hercegovini, a 1850. putuje u Italiju radi lečenja. <br /> <br /> Po drugi put odlazi u Italiju na lečenje 1851, u Napulju se sreće sa Ljubomirom Nenadovićem i s njim obilazi Pompeje, Rim, Firencu, Veneciju, Padovu, Đenovu, Livorno i Torino, penje se na Vezuv, divi se italijanskom renesansnim slikarima. U Firenci mu baron Cigele savetuje da poseti austrijskog hercoga, komandanta austrijskih trupa, na šta mu vladika odgovara: &bdquo;Ja putujem po Italiji samo zbog mrtvih.&ldquo; Po svedočenju Ljubomira Nenadovića odbio je da u Crkvi Svetog Petra poljubi &bdquo;časne verige&ldquo;, lance kojima je Sveti Petar prema predanju bio okovan, rekavši: &bdquo;Crnogorci ne ljube lance.&ldquo;<br /> <br /> U leto odlazi na lečenje u Beč i Hicing. Tečno je govorio ruski, nemački, francuski i italijanski jezik. Osećajući da mu dolazi kraj a da Crnu Goru nije oslobodio, govori Matiji Banu: &bdquo;Ne žalim što ću umreti, ali žalim što u mome životu nisam ništa znamenito učinio.&ldquo; <br /> <br /> Umire na Cetinju 31. oktobra u 38. godini života.</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com